“Kao prosvjetni radnik, mislim da je to zaista nedopustivo. Suština svega jeste da je naše obrazovanje jako devolvirano, i osnovno i srednjoškolsko, a to je samo jedan od pokazatelja do kog nivoa je ta devaluacija otišla. Ako se dešava da eksterna matura, koja ima svoje jasne procedure i jasna pravila, da se odgodi, odnosno da se takva stvar desi, to je jasan znak da je zbilja sistem u potpunosti narušen i da se mora pričati o temeljnijoj reformi čitavog sistema. Sa druge strane, treba tražiti i odgovornost. Jednostavno utvrditi na koji način je to dospjelo u javnost. A odgovornost mora biti i subjektivna i objektivna. Objektivna – u smislu utvrđivanja činjenica kako su testovi procurili u javnost, a subjektivna – otkriti sve probleme u samom sistemu”, kaže Mustafić.

Zabrinjava, dodaje, nimalo optimistična slika obrazovanja u Crnoj Gori, koja se zbog takvih dešavanja šalje u svijet.

“Pokazujemo samo sliku neozbiljnosti i devolviranosti sistema obrazovanja. Uz to, mogu reći još i obesmišljavanja obrazovnog procesa, eksterne mature, ispita….Samo se sjetite kako je to bilo prije deset, 15 i 30 godina – potpuno druga priča. Zato je ovo danas nešto što je nedopustivo. Ali, to je samo jedan od pokazatelja svih problema obrazovanja, koji su čak mnogo dublji nego što slutimo. Nakon ovoga najmanji je problem da se naprave novi testovi, ali sveukupno – poslali smo jednu kraljne neozbiljnu poruka o našem sistemu vrijednosti. Ona govori o tome do kog je nivo obrazovanje došlo. A sve zajedno pokazuje da je sistem toliko obesmišljen i toliko ranjiv. Možda se to i ranije dešavalo, ko zna, ali oni koji su u samom sistemu prosvjete najbolje znaju koliko je oslabljen i obesmišljen prosvjetni sistem”, kazao nam je Mustafić.

Poručuje i da je prvi korak koji treba utvrditi odgovornost – na koji način su tekstovi dospjeli do dijela učenika.

“To je posao onih koji su znali za te procedure i posao, pretpostavljam, tužilaštva. Sa druge strane, treba govoriti o mnogim problemima o kojima vjerovatno samo naslućujemo da se dešavaju, a koji se godinama “guraju pod tepih.” Prije dvije godine se desilo ono što se desilo sistemu, a to je da je ministrica ranije 42. Vlade napravila ogroman problem u sistemu time što je stotine direktora razriješila dužnosti, dovela druge direktore, ne vodeći računa ni o činjenicama ni o referencama, ni o stručnosti, da ne govorim o nekim drugim indikatorima tih smjena. I to je napravilo taj momenat, koji je, zapravo, napravilo dodatan problem, pored svih onih koji su sigurno i ranije postojali”, zaključio je Mustafić.

Dugogodišnja profesorica crnogorskog jezika i književnosti, takođe, članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Božena Jelušić (GP URA) kaže da nije iznenađenja samom “krađom” testova ili “curenjem” informacija, jer smatra da mnogo gore od toga jeste sama kontrola profesora prilikom polaganja.

“Vjerujem da curenje informacija i testova nije nešto što se dešava prvi put. Imamo čitav sistem procedura po kojem se donose ti testovi u sve škole u Crnoj Gori jednako zapečaćeni, pa se mogu otvoriti u prisustvu učenika kako ne bi došlo do curenja informacija, međutim u manje ili više brojnih slučajeva vjerujem da je ranije dolazilo do toga, tako da ovo od prije nekoliko dana što se desilo nije nešto što čudi u ovom digitalnom dobu”, kaže ona.

Mnogo ozbiljniji problem je, dodaje, slaba kontrola prilikom polaganja tih ispita.

“Kao dugogodišnja prosvjetna radnica svjedočila sam da postoji razlika u tome ko je administrator u učionici. Znate, imate one koji neće da se zamjere učenicima i koji dozvole da svi sve prepišu, a imate i one administratore koji to ne dozvoljavaju, i kod njih bude nešto bolja disciplina i manje prepisivanja, ali u suštini test je dizajniran tako da on može da se prepiše i u toku časa. Čitava situacija ukazuje na to da je škola postala “ulaznica” za sisteme u društvu, fakultete, poslove… a da je, zaista, nekome stalo do kvaliteta onda bi drugačije zamislio i to pitanje eksternog polaganja mature i svega toga”, navodi ona.

A da bi se “incidenti” poput nedavnog spriječili, Jelušić smatra da posljednje od čega treba krenuti je mijenjanje testova.

“Ovdje je riječ o sistemskom odnosu prema školstvu. Prvo, nama đaci idu u najružnije zgrade u opštinama – u ruinirane zgrade. To je nedvosmislena poruka društva djeci koliko je škola bitna. Samo u Podgorici idu u tako pretrpane učionice, gdje u 13 odsto prostora sjedi preko 70 odsto đaka. Dalje, odavno imamo negativnu selekciju kadra. To znači da vam najbolji đaci prvo odlaze u inostranstvo, gdje su plate bolje i vi neprekidno imate kadar koji u škole dolazi, ne zato što je to odabrao za životni poziv pa to voli i želi, nego što mora. Gluhi posao koji donosi malu zaradu”, ističe Jelušić.

U momentu kada je reforma počela da se uvodi u školstvo, djelovalo je da će crnogorski obrazovni sistem da krene uzlaznom putanjom, kaže Jelušić. Desilo se, međutim, sve suprotno, smatra ona.

“Školstvo se, u međuvremenu, politizovalo. Ukinuti su školski odbori koji su bili sastavljeni od različitih učesnika u obrazovnom procesu, pa je isključivo pravo imao ministar, odnosno oni koje on iz ministarstva naimenuje. Tako smo dobili politizovan školski sistem. Kada ga je naslijedila ministrica iz druge opcije samo je mogla da napravi još gore. Tako da je to bilo dodavanje iz lošeg u gore i vi ste sve vrijeme imali jednu vrstu “bijelog štrajka.” Jasno vam je da tu ne važi meritornost, da se tu ne uvažavaju pretjerano rezultati, i profesori ne održavaju pažnju učenika. Dodatno, naša škola se nije suočila sa činjenicom da u ovom trenutku, u intervalu hitno, mora da mijenja metodu proučavanja. Prosto, to zahtijeva multisektorski razgranat pristup i konkretno kada su u pitanju testiranja šta ona stvarno pokazuju. To što procure podaci, to što se takve stvari događaju samo vam pokazuju da ono što je trebalo da bude urađeno na času – nije urađenost”, smatra Jelušić.

Na kraju se, dodaje, sve svede na PISA testiranje. Ono pokazuje da imamo napredak od dva, tri ili četiri boda i da u narednih 70 godina, prema njenim riječima, možda možemo dostići standarde boljih zemalja, kada će one već odmaći.

A kada je riječ o obrazovanju, Jelušić smatra da ni u svijetu baš “ne cvjetaju svuda ruže.” Zarade su, navodi, za nijansu drugačije, osim u zemljama koje su napravile iskorak – poput Finske.

“To je sistem koji vrednuje obrazovanje. Kod nas kad kažete da ste prosvetni radnik samo što vam neko ne izjavi saučešće. Em, jer se bakćete sa djecom koja su, zaista, vaspitno zapuštena, jer se roditelji bore da prežive sa toliko poslova, em jer je to digitalna generacija koja ne može da se razdvoji ni od medija ni od mobilnog telefona i definitvno svoju pažnju i svoje sposobnosti potpuno ima promijenjene. Tu je i vještačka inteligencija problem, jer vi možete da postavite pitanje i dobijete vrhunski esej o Šekspiru, od riječi do riječi.. Izazova je toliko, digitalno doba daje potpuno novi pristup i metodama podučavanja i metodama ocjenjivanja…Mi ne znamo šta ocjenjujemo, jer više ne znamo ni šta, ni na koji način njima znanje da prenesmo”, tvrdi Jelušić.

Kaže da je školstvu i prosvjeti potrebna reforma, koja zahtijeva dugotrajan proces.

“Ona ne može da zastane nijedan jedini dan, a kamoli godinu. A mi smo, od centralizacije sistema pa na ovamo, dobili jedan sistem koji je ponovo centralizovan, a reforma zaustavljena, i samo smo imali povratak na staro. Nije bilo metoda podučavanja, dodata su samo dva slova u azbuci i to je bio sav prilog o obrazovanju. Rješenja ima, i to je dobro. Mora da dođe do drugačijeg kvaliteta podučavanja kad je u pitanju inicijalno obrazovanje, ono mora mnogo više biti prilagođeno praksi. Ne mogu oni da izučavaju svoje buduće predmete koje će proučavati na način koji više ne odgovara ovom vremenu. Drugo, najbolji moraju biti stimulisani stipendijama i na bilo koji način da upišu pedagoške studije. Sistem meritornosti se, zaista, mora razviti. Kad sve saberete i oduzmete, nastavnici su bili i ostali harizmatične ličnosti. Oni prosto moraju da vole to što rade”, zaključila je Jelušić.

Podsjetimo, eksterno testiranje iz matematike za polumaturante, koje je trebalo da počne u četvrtak – 20. aprila u 12 sati odgođeno je, jer su testovi navodno stigli do đaka prije testiranja. U mejlu koji je Ispitni centar poslao direktorima osnovnih škola, navodi se da je došlo do nepoštovanja procedura i mjera koje se moraju ispoštovati radi očuvanja tajnosti testova, te da je iz tog razloga testiranje odgođeno. Iz Ministarstva prosvjete su kazali da je Ispitni centar utvrdio da nisu ispoštovane procedure i mjere koje se moraju preduzeti radi očuvanja tajnosti testiranja u školama, te da su o svemu navedenom obavijestili i Upravu policije od koje kažu, “očekuju brze rezultate istrage.”