Marlović: Podgorica ne mora da mijenja grb

Marlović: Podgorica ne mora da mijenja grb

Standard

02/02/2023

10:33

Glavni grad neće morati da mijenja grb Podgorice iako je unazad četiri godine došlo do promjene teritorije grada izdvajanjem u posebne opštine Tuzi i Zete. Da simbol grada, koji je Podgorica dobila 2006. godine, ne treba mijenjati smatra Srđan Marlović, njegov autor. On poručuje da bi svoje simbole trebalo da dobiju lokalne samouprave koje su stekle status opštine.

image

–Grb Glavnog grada ne treba mijenjati, a djelovi teritorije koji su stekli pravo na samoupravu treba da dobiju svoje simbole. Sadržaj grba grbonosca se ne mjenja ako se iz njega izuzmu neke teritorije. To se nikad ne radi. Grb Podgorice je rađen na osnovu cjelokupnog nasleđa nosioca statusa glavnog grada, a Podgorica je nosilac statusa glavnog grada. Elementi naslijeđa su dovedeni do stepena univerzalnog, a ne pojedinačnog. Srebrni štit predstavlja sve vode Podgorice, da li je to Skadarsko jezero, da li su to dvije, pet ili 26 rijeka potpuno je svejedno. Srebrno kao osnova štita označava da je u pitanju vodena regija, bogata vodom, plodna ravnica na ukrštanju velikog broja rijeka i potoka i to je univerzalni simbol. Tri pruge na štitu predstavljaju istorijske slojeve graditeljske baštine, od kojih je gornja nazubljena grudobranom i predstavlja savremenu Podgoricu, od koji prva-osnovna predstavlja antičko nasleđe, što je izmeđiu ostalog i Duklja. Druga pruga predstavlja srednjovjekovnu Ribnicu koja se tranformisala u Podgoricu. Znači, u simboličkom stilu to je konstanta današnje Podgorice, i napravljena je tako da univerzalno egzistira koliko Podgorica bude postojala – navodi Marlović.

On navodi da grbove osmišljavaju heraldičari jer oni znaju temeljna, univerzalna, osnovna značenja simbola.

– Na grb nikada ne možete da stavite neki konkretan objekat ili artefakt, predmet ili nešto slično zato što ih heraldika ne prepoznaje. Ne možete recimo za Herceg Novi da stavite Sat Kulu već samo Kulu, ne konkretno arhitekturu nego heraldički simbol, a kakvo ćete heraldičko tumačenje da date simbolu zavisi od vas. Na taj način, u slučaju Podgorice, horizontalna greda predstavlja referentni sloj graditeljske i kulturne baštine – kaže Marlović.

Kada se opština odvoji treba da kreira simbole koji su zasnovani na mikrocjelini, smatra Srđan Marlović.

– Kada se Tivat otcjepljivao od Kotora, Kotor nije izgubio svoje simbole. Mora se znati red. Podgorica je bila prva koja je dobila pravi heraldički ispravan grb u Crnoj Gori, onda su uslijedili Bar, pa Kotor, pa Herceg Novi, i Budva ima heraldički grb. Najveći broj opština u Crnoj Gori ima ambleme koji se pogrešno nazivaju grbovima, jer oni to zapravo nijesu. Kada imate amblem, nijeste u domenu heraldike već u domenu grafičkog dizajna, nemate poštovanje heraldičkih pravila već samo proizvoljnih više ili manje utemeljenih dizajnerskih uobličenja i davanja slobodnih vanheraldičkih interpretacija. Međutim, nema ko da signalizira lokalnim samoupravama da se usklade sa zakonom, jer oni smatraju da ga poštuju. Heraldika je složena naučna disciplina u kojoj nema mesta za proizvoljne interpretacije. Sve je veoma jasno definisano. Napomenuću samo da je današnji grb Podgorice u visokim heraldičkim krugovima Evrope nazvan „renesansom balkanske i crnogorske heraldike“. Gdje ćete veće priznanje od toga – poručuje Marlović.

Grb grada ustanovljen je u vrijeme kada je gradonačelnik bio Miomir Mugoša.

Ostavite komentar

Komentari (0)

X