Situacija u javnom zdravstvu, prema njenim riječima, daleko je od zadovoljavajuće.
“Mislim da je svakom građaninu jasno da stanje u zdravstvenom sistemu nije dobro, do te mjere da možemo govoriti i o jednom obliku krize. Odluka da se ukine tradicionalni način finansiranja zdravstva kreirala je ozbiljne izazove na planu servisiranja potreba ovog sistema. Posljedično, pacijenti danas svjedoče ozbiljnom padu kvaliteta zdravstvenih usluga, uključujući i česte nestašice lijekova”, kazala je.Vujačić ističe da su institucionalni konflikti dodatni izazov.
“Uostalom, svi koji su imali priliku da prate polemiku između donedavnog direktora Fonda za zdravstveno osiguranje i predstavnika ministarstva zdravlja, mogli su zaključiti koliko je situacija složena. Dodatni problem za sistem predstavlja kontinuirani odliv visokokvalifikovanog kadra, što bi morala biti najvažnija društvena tema. Međutim, iz nekog razloga, niko od nadležnih ne nalazi za shodno da na to reaguje”, rekla je.
Odliv kadra, po njenim riječima, direktno utiče na kvalitet usluga.
AMBIJENT ZA RAD I RAZVOJ ZDRAVSTVA DESTIMULATIVAN
”Plašim se da će, ukoliko se ovako nastavi, usluge javnog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori biti svedene na minimum. Iako su plate ljekara uvećane tokom posljednjih nekoliko godina, ambijent za rad i razvoj javnog zdravstva je, evidentno, krajnje destimulativan. Stoga, mislim da je krajnje vrijeme da se pokrene ozbiljna i sveobuhvatna javna rasprava na ove teme, kako bismo skupa došli do najboljih rješenja”, pojasnila je.
Kada je riječ o manjim sredinama, nedostatak kadra je posebno izražen.
“Nedostatak kadra jedan je od najvećih problema zdravstvenog sistema. On je posebno izražen u manjim sredinama. To je nešto što bi moralo da bude prioritet rada Ministarstva zdravlja. Moraju se tražiti kreativni načini da se, posebno mlađi ljekari, motivišu za rad u ovim sredinama, kako bi se stvarao temelj za njihov dugoročni razvoj”, rekla je.
PRIMJENA ISKUSTVA IZ DRUGIH DRŽAVA
Vujačić predlaže primjenu iskustava iz drugih država.
“U tom smislu, bilo bi dobro imati u vidu iskustva iz regiona. Npr. ukoliko se danas odlučite za rad u Istarskoj županiji (Hrvatska), čeka vas posao, ‘plata dobrodošlice’ u iznosu do 6.000 eura, stimulacija za rad tokom turističke sezone, finansijska podrška u cilju rješavanja stambenog pitanja / sufinansiranje stanarine, kao i pokrivanje troškova nostrifikacije diplome. Ako ste student završnih godina medicinskog fakulteta, dobijate mjesečnu stipendiju od 1.000 eura. Na sličan način, mladi ljekari u Crnoj Gori bi se mogli stimulisati da prihvate posao i budu na usluzi građanima u manjim opštinama. Međutim, ovo, kao i ostali problemi, zahtijevaju sistemski pristup koji trenutno ne postoji”, kazala je.
LISTE ČEKANJA NIKAD DUŽE
O problemima lista čekanja govori jasno i bez okolišanja.
“U posljednje vrijeme mogli smo čuti različite informacije s tim u vezi. S jedne strane, predstavnici Ministarstva zdravlja govore o skraćenim listama čekanja i pozitivnim trendovima. S druge strane, gotovo svakodnevno imamo priliku da slušamo kako liste čekanja nikada nijesu bile duže, kako pacijenti u teškom stanju mjesecima čekaju na pregled, odnosno godinama na hiruršku intervenciju i sl. Kakva god statistika bila, od ‘guranja glave u pijesak’ nikome neće biti bolje, a ponajmanje pacijentima kojima pravovremena dijagnostika znači i šansu za djelotvorno liječenje i kvalitetan život”, rekla je.
Problem dostupnosti lijekova i terapija, po njenim riječima, je alarmantan.
RASTUĆI DEFICIT FONDA
“Programom Evropa sad i ukinut je tradicionalni način finansiranja zdravstva. To za posljedicu ima rastući deficit fonda, koji se pokriva iz drugih budžetskih prihoda. Dugoročno, time se dovodi u pitanje održivost javnog zdravstvenog sistema. Podsjećam da su neke zemlje iz našeg okruženja pokušale da implementiraju sličan model, pa su nakon nekoliko godina odustale. U Crnoj Gori, pak, mi danas imamo nominalno veće plate ljekara, ali i značajno veće problem u sistemu. Vrlo često možemo čuti svjedočenja pacijenata o nestašicama ljekova, uključujući i terapije za najteže bolesti, te potrebi da, prilikom odlaska u dom zdravlja ili bolnicu, sami kupuju gazu ili fiziološki rastvor. To su poražavajuće stvari i za mnogo siromašnije države nego što je Crna Gora. Kao zdravstveni radnik sa sada već ozbiljnim iskustvom rada u sistemu javnog zdravstva, uvjerena sam da nijesu posrijedi razlozi objektivne prirode, već posljedice nerazumijevanja značaja adekvatnog finansiranja potreba sistema”, pojasnila je.
Na kraju, ona ističe da se prioriteti za kraj godine moraju jasno definisati.
Preporučeno
“Kako smo na nekoliko dana do kraja tekuće godine, najvažnije je stvoriti finansijske pretpostavke kako bi se realizovale sve planirane aktivnosti, u prvom redu one koje se odnose na nabavku neophodnih lijekova i materijala za rad”, rekla je Vujačić.
Video