Marković pojašnjava da porodice i prijatelji koji izgube voljenu osobu na ovakav način prolaze kroz snažan emocionalni šok.

“Osjećanja krivice, stida, bijesa i zbunjenosti često se smjenjuju u kratkom vremenu. Mnogi se pitaju: “Jesam li mogao nešto da spriječim?”, iako u najvećem broju slučajeva nije bilo jasnih znakova ili načina da se tragedija spriječi”, objašnjava Marković.

Kako kaže pored sopstvene tuge, porodice se nerijetko suočavaju i sa neprimjerenim komentarima iz okoline.

“Umjesto podrške, znaju da čuju osudu ili nagađanja, što dodatno produbljuje njihovu patnju. Taj osjećaj stigme može ih izolovati i spriječiti da otvoreno govore o gubitku i potraže pomoć”, kaže psihološkinja Marković.

NAJČEŠĆE ZABLUDE O SUICIDU

Ona navodi koje su to najčešće zablude o suicidu:

Povezani članci

Društvo

PSIHOLOŠKINJA MARKOVIĆ o suicidu za Standard: Depresija briše osjećaj budućnosti – zato moramo biti oči onima koji više ne vide put

Društvo

Crnogorski hirurg spasio putnicu: Duško Marković pružio hitnu pomoć Albanki na dramatičnom letu Tirana – Bolonja

Društvo

Čovjek je u životu kao na straži i svoje mjesto ne smije da napusti -DOKTORKA PURLIJA ZA STANDARD: CG u vrhu liste samoubistava – žene češće pokušavaju suicid od muškaraca

•  “Ljudi koji govore o suicidu to nikada ne urade.”

Kako pojašnjava otvoreno pominjanje samoubistva često je poziv za pomoć, te je potrebno  ozbiljno shvatiti svaku izjavu koja ukazuje na očaj.

• “Samoubistvo je čin sebičnosti ili kukavičluka.”

Prema riječima psihološkinje suicid najčešće nije pitanje hrabrosti ili slabosti, već posljedica duboke psihičke patnje i osjećaja da ne postoji drugi izlaz.

• “Porodica je kriva.”

I ovo je, kako kaže, jo jedn u nizu od zabluda, jer nijedna porodica nije uzrok samoubistva. Faktori su, prema njenim riječima, kompleksni i uključuju mentalno zdravlje, životne okolnosti i lične unutrašnje borbe osobe.

• “Ko jednom pokuša, opet će sigurno.”

Marković pojašnjava da je netačno da ko jednom pokuša suicide, pošaće ponovo, jer uz adekvatnu podršku i liječenje, mnogi ljudi nakon pokušaja suicida nastavljaju da žive ispunjen život.

PREDRASUDE PREMA PORODICAMA I PREŽIVJELIMA

Marković navodi da okolina ima veliku ulogu i često nesvjesno doprinosi stigmi.

“Komentari poput “Niste prepoznali znake” ili “Zašto niste učinili više” stvaraju dodatnu krivicu. Porodice mogu biti etiketirane ili izbjegavane, kao da je tragedija “zarazna”. To ih gura u izolaciju, upravo onda kada im je podrška najpotrebnija”, objašnjava ona.

ZAŠTO JE VAŽNO RAZBITI ĆUTANJE?

Razbijanje zabluda o suicidu i njegovim posljedicama može spasiti živote, a kako kaže Marković,  otvoreni razgovori o mentalnom zdravlju i empatija prema onima koji su izgubili voljenu osobu ključni su koraci u smanjenju stigme.

“Ako ste izgubili nekoga na ovaj način, niste sami. Postoje grupe podrške i stručnjaci koji mogu pomoći da se proces tugovanja prebrodi bez dodatne izolacije. Ako poznajete nekoga ko je pogođen ovakvim gubitkom, najvažnije što možete učiniti je da budete tu – bez osude i bez pitanja na koja nema odgovora”, objašnjava psihološkinja i dodaje da suicid nije znak slabosti, niti je krivica porodice.

Kako kaže, suicid je tragičan ishod složenih unutrašnjih borbi.

“Umjesto osude i širenja mitova, društvo treba da ponudi razumijevanje, edukaciju i otvoren razgovor. Samo tako možemo spriječiti nove tragedije i pružiti istinsku podršku onima koji nose najteži teret”, zaključuje psihološkinja Marković.

*Ukoliko imate problem u komunikaciji sa institucijama, a žrtva ste nasilja u porodici, vršnjačkog nasilja ili vam treba psihološko savjetovanje – portal Standard vam može pomoći u uspostavljanju kontakta sa nadležnima. Možete nam se obratiti na broj telefona +382 68 017 825.

*Projekat ”Suicid u Crnoj Gori”- kako ga prevenirati i kako pomoći žrtvama podržan je od strane Ministarstva kulture i medija i Fonda za medijski pluralizam.