Iran je eskalirao napade s ciljem da izazove dovoljno globalnog ekonomskog bola kako bi izvršio pritisak na Sjedinjene Američke Države i Izrael da okončaju rat koji je počeo prije 12 dana. Međutim, nije bilo naznaka da se sukob smiruje.

Iran je gađao naftna polja i rafinerije u arapskim zemljama Zaliva i praktično zaustavio promet tereta kroz uski Hormuški moreuz, kojim prolazi petina ukupne svjetske trgovine naftom.

Kao odgovor, Međunarodna agencija za energiju (IEA) je u srijedu pristala da na tržište pusti 400 miliona barela nafte, što je najveća količina rezervi za vanredne situacije u njenoj historiji. SAD planira da već naredne sedmice iz svojih strateških rezervi nafte pusti 172 miliona barela kako bi ublažili oštar rast cijena.

No, nastavak sukoba i neizvjesnost podgrijali su spekulacije da bi cijene mogle otići još više.

Od početka rata, nagli skokovi cijena nafte uzrokuju snažne oscilacije na svjetskim finansijskim tržištima, često iz sata u sat. Cijene nafte su ove sedmice nakratko skočile na najviše nivoe od 2022. godine zbog mogućnosti da bi proizvodnja na Bliskom istoku mogla biti blokirana na duži period, što je dodatno pojačalo strahove od novog talasa teške inflacije u globalnoj ekonomiji.

Povezani članci

Ekonomija

Mogu li SAD da zaštite globalna energetska tržišta od Irana?

Ekonomija

Zašto je cijena nafte važnija nego što mislite

Svijet

Tržišta uzdrmana sukobom u Iranu: Cijene nafte skaču i do 100 dolara za barel?

U izvještaju kompanije Oxford Economics navodi se da su “oscilacije cijena Brent sirove nafte tokom proteklih nekoliko dana upadljive i izvjesno je da će volatilnost ostati prisutna zbog nedostatka vremenskog okvira kada će doći do deeskalacije sukoba i kada će se u efektivno zatvorenom Hormuškom moreuzu promet početi oporavljati”.

Procjenjuju da volatilnost sugeriše kako bi, zavisno od razvoja vijesti, cijene nafte mogle skočiti i do 140 dolara po barelu.