Drecun je napomenuo da će, ukoliko i ove godine ljetnja turistička sezona podbaci, posledice po crnogorsku ekonomiju biti veoma negativne.
Koncept naše ekonomije je pogrešan
“Ako nema dobre sezone, manji su prihodi telekomunikacija, manji su prihodi trgovina, i naravno mnogo toga drugog će biti na nižem nivou. Moguće je onda da budžetski prihodi budi manji od planiranih. Moguće je onda da će nam trebati novo zaduženje. Koncept naše ekonomije je pogrešan. Naša ekonomija je ranjiva zbog visoke uvozne zavisnosti. Hitno se mora činiti nešto da se to promijeni. Međutim, kadrovi koji su instalirani po dubini su indoktrinirani neoliberalnim konceptom i nekakvom mikro državom koja u nekoj krajnjoj soluciji ne bi ni trebala da postoji. Krizne situacije vam pomažu da vidite slabosti, ako želite da ih vidite. Još ne vidim konsenzus u državi o potrebi afirmacije realnog sektora”, ocijenio je on.
Kada su u pitanju tektonske promjene koje je agresija Rusije na Ukrajinu izazvala na globalnu ekonomiju, pa samim tim i crnogorsku, Drecun smatra da rat ne bi imamo neke velike posledice da nije sankcija Rusiji.
Podsjeća da je u proteklih 30 godina bilo na desetine ratova koji ni približno nijesu ostavili ekonomske posledice, dodavši da se, pored Ukrajine, vode i dva rata o kojima se ni ‘slova ne piše’.
“Problemi su nastali kad je EU, gurnuta od SAD i Velike Britanije, uvela sankcije Rusiji. Rusija je sirovinska baza svijeta, pa je logično da su posljedice vrlo negativne ako je otežana trgovina strateškim robama. Nema proizvodnje u obimu kao prije sankcija, i to se odražava na cijene, na snabdjevenost, i na kraju na poremećaj u paritetima. Na primjer polovni automobili su skuplji nego prije sankcija, tj. odnos cijena novog i polovnog automobila iste marke sad je porastao u korist polovnog. Ili litar ulja postaje skuplji od litra prosječnog vina. Uz to treba dodati i mikro razlike od tržišta do tržišta, i stvar se jako komplikuje. Trebaće vremena da se svijet vrati u ravnotežu”, rekao je Drecun.
Velike inflacije će biti ako bude imala političku podršku
On je napomenuo i da je rast cijena logičan nakon što je prethodnih godina štampano na destine hiljada milijardi dolara, i nekoliko hiljada milijardi eura.
Međutim, ističe da će velika inflacija biti moguća samo ako iza nje bude stajala politička podrška moćnika.
“Logično je da u jednom trenutku ta količina štampanog novca proizvede rast cijena. Politička volja svjetskih moćnika je da se inflacija malo razigra, i po mom mišljenju velika inflacija je moguća samo uz političku podršku. Sjetimo se naše inflacije iz 90-tih godina prošlog vijeka. Zima će biti oštra, nekome kao žilet, nekome kao nož, a malom broju srećnih dobitnika, kao lopta”, podvukao je Drecun.
Na pitanje kako da ce Crna Gora zaštiti od sve rastuće inflacije u Eurozoni, Drecun ističe da je potrebno transformisati novac koji gubi vrijednost u nešto što tu vijednost čuva.
“U periodu inflacije uvijek možete dobro proći ako novac koji gubi vrijednost transformišete u nešto što čuva vrijednost. Na primjer, mi smo 1990-tih godina bježali iz dinara u njemačku marku, ili dolar, i tako su pojedini uspjeli da očuvaju ili čak uvećaju svoj imetak. A gdje danas bježati? Ako evro počne da gubi vrijednost, a već se osjeća i pad kupovne moći evra i rast pritiska na investitore da se oslobađaju ugrožene monete, imate izbor da bježite u zlato, zemlju, kuće, stanove, itd. Zanimljivo je da se u nekim velikim gradovima na tržištu ne može naći većina skupocjenih satova, a naročito Rolex. Ako se isto obezvređivanje desi i sa dolarom i sa ostalim valutama, onda se javlja potreba da svjetski moćnici sjednu i da dogovore novi svjetski finansijski poredak, kao nekad što su sjeli u Breton Vudsu nakon Drugog svjetskog rata i dogovorili finansijski poredak, koji već deceniju pokazuje znake zamora”, poručio je on.
Čeka nas transformacija energetskog i finansijskog sistema
Prema njegovim riječima ostaje da se vidi šta će biti alternativa, ali smatra da je kriptovaluta savršen model za finansijski sistem, ali nije po volji političkih elita koje bi time izgubile kontrolu nad emisijom novca, ‘a to je najvažniji mehanizam čuvanja vlasti na samom vrhu’.
U svakom slučaju, Drecun smatra da nas u naredne dvije godine čeka rekonfiguracija, prvo energetskog, a zatim i finansijskog sistema, dok bi promjene na bolje na globalnom nivou mogli da očekujemo 2024. godine.
“Kriptovaluta je savršen model što se tiče samih finansijskih mehanizama, ali političke elite to ne žele jer gube moć kontrole nad emisijom novca, a to je najvažniji mehanizam čuvanja vlasti na samom vrhu. Vlasnike FED-a ne zanima ko je politički lider, jer kontrolu na FED-om politika nikad nije ni imala. Naprotiv, oni su imali kontrolu nad politikom, i još uvijek je imaju, jer je dolar još uvijek moneta kojom se trguje najavažnijim tržištima, a naročito na tržištu energije. Svjedoci smo da je Lagardova protiv kriptovalute, da je Bil Gejts oštro protiv, da je Voren Bafet oštro protiv. Po svemu sudeći očekuje nas novi energetski poredak, a to znači i novi finansijski poredak. Ova i naredna godina biće godine velikih turbulencija. Vjerujem da tek 2024. godine možemo očekivati promjena na bolje”, zaključio je Drecun. V.K.
