“Što se tiče električne energije, predlog Komisije od 17. decembra 2025. godine sadrži izmjene pravila koja se primenjuju na električnu energiju, a čiji je cilj bolje obuhvatanje napora za dekarbonizaciju u trećim zemljama. Ako ko-zakonodavci usvoje predlog Komisije, podrazumijevane vrijednosti bi postale niže (u prosjeku za 30%) kao rezultat predložene izmjene metodologije za izračunavanje podrazumijevanih faktora emisije za električnu energiju, a uslovi za prijavljivanje stvarnih emisija bi bili pojednostavljeni” saopštio je portparol Evropske komisije.
U Komisiji dodaju da ova pravila još nijesu stupila na snagu, jer nijesu usvojena od strane ko-zakonodavaca ( Savjeta EU i Evropskog parlamenta).”Što se tiče iznosa koji treba platiti, uvoznici iz EU će svake godine prijaviti emisije sadržane u njihovom uvozu električne energije i predati odgovarajući broj sertifikata. Cijena sertifikata biće izračunata na osnovu aukcijske cijene dozvola EU ETS izražene u €/toni emitovanog CO2, kao kvartalni prosjek u 2026. godini i kao nedjeljni prosjek od 2027. godine pa nadalje”, objašnjava portparol Evropske komisije.
S druge strane, u Komisiji ističu i da uredba o CBAM predviđa mogućnost vremenski ograničenog izuzeća od CBAM-a za električnu energiju uvezenu u EU iz zemalja čije je tržište električne energije povezano sa tržištem električne energije EU, pod određenim uslovima.
“Međutim, od 1. januara 2026. godine, nijedna zemlja Zapadnog Balkana još nije spojila svoje tržište električne energije. Stoga, izuzeće od CBAM-a nije moguće prema važećoj uredbi, jer osnovni preduslov nije ispunjen”, navode u Komisiji.
Zaključuju i da je predlogom za reviziju uredbe o CBAM-u, koji je usvojen u decembru 2025. godine, predloženo je da se između Komisije i dotične treće zemlje potpiše Memorandum o razumijevanju, kojim bi se utvrdili detalji o vremenskom okviru i uslovima za primjenu izuzeća CBAM-a.
U izvejštaju Komisije koji je krajem prošle godine upućen Savjetu i Parlamentu navodi se da izvoz električne energije predstavlja oko 58% izvoza Crne Gore u EU. Iako većina zemalja Zapadnog Balkana proizvodi električnu energiju sa visokim sadržajem ugljenika, u Crnoj Gori iz obnovljivih izvora tokom 2023. godine iz obnovljivih izvora proizvedeno je 61 odsto električne energije, dok se u Albaniji proizvodnja električne energije isključivo oslanja na hidroenergiju i solarnu energiju.
“Promjene pravila o električnoj energiji koje se razmatraju omogućiće bolje prepoznavanje napora ovih zemalja u ozelenjavanju njihove elektroenergetske mreže i podstaći će dalju dekarbonizaciju, uz pružanje pravog cjenovnog signala i time podsticanje uvoza čistije električne energije”, navodi se u izvještaju Komisije.
Šta je CBAM?
CBAM je dodatni porez se od 1. januara 2026. naplaćuje zemljama koje nisu članice Evropske unije, a koje izvoze električnu energiju iz neobnovljivih izvora u EU.
Preporučeno
Prema inicijalnim procjenama energetske zajednice, evropski uvoznici morali bi da plaćaju dodatno oko 190 miliona eura, u poređenju sa prošlogodišnjim prometom.
Video