CRNA GORA ARHIVIRANA: “Srpski svet” se širi i na Pelješac –  Predromaničku crkvu kod Stona proglasili pravoslavnom

CRNA GORA ARHIVIRANA: “Srpski svet” se širi i na Pelješac – Predromaničku crkvu kod Stona proglasili pravoslavnom

Standard

14/09/2021

15:00

U aktuelnom projektu ”srpskog sveta”, koji je ništa drugo nego prigodno redizajnirani program Velike Srbije, jednu od glavnih uloga iznova ima Srpska pravoslavna crkva, piše Slobodna Dalmacija.

Prema nedavnom tumačenju crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa, SPC je glavni mehanizam prekograničnoga djelovanja Aleksandra Vučića i njegove politike koja iznova govori o ugroženost srpskog naroda i u ime te laži posvuda kliče parole protiv “pokoravanja Srbije”. SPC, po Nikolaidisu, sad ima ulogu koju je početkom devedesetih imala JNA u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: govoreći o mirotvorstvu, predstavlja plašt za sprovođenje tog popravnog velikosrpskog plana.

Nakon što joj je u Crnoj Gori uspjelo nametnuti aktuelnu vladu, koja je doslovce iskadrovana u manastiru Ostrog pod palicom pokojnoga mitropolita SPC-a Amfilohija Radovića, njene ambicije dodatno jačaju i šire se bez obzira na državne granice, jer „srpski svet“, poznato nam je dobro od ranije, baš i ne priznaje granice. Nimalo slučajno, iznova se na temelju laži kreiraju tobožnji istorijski prostori tog „srpskog sveta“ i u Hrvatskoj.

Ukucate li, primjera radi, na dubrovačkom jugu u google pretraživač pojam Srpska pravoslavna crkva, ukazat će vam se ubrzo na karta svih najbližih pravoslavnih bogomolja. Među njima je, kao takva, navedena i staroromanička crkvica Svetog Mihajla na istoimenom brdašcu kod Stona, pravi dragulj među najstarijim dalmatinskim spomenicima kulture. Crkvicu sv. Mihajla svi relevantni istoričari umjetnosti datiraju u 10. vijeku: veoma je malih razmjera, no bogata velikim brojem komada kamene plastike i kamenog namještaja, a naročito plijeni dobro očuvana freska u unutrašnjosti koja predstavlja lik nekadašnjeg vladara Zahumlja Mihajla Viševića (od 910. do 930. godine).

Freska u unutrašnjosti koja predstavlja lik nekadašnjeg vladara Zahumlja Mihajla Viševića

To što je crkvica izgrađena u 10. vijeku i očito posvećena vladaru koji je vladao Zahumljem u istom tom desetom vijeku nimalo, međutim, ne smeta SPC-u i velikosrpskim ideolozima u mantijama da crkvu u zadnje vrijeme uporno proglašavaju pravoslavnom, premda samoga pravoslavlja u trenutku njenog podizanja nije još bilo ni u tragovima. Crkveni raskol (Velika šizma), koji je podijelio hršćansku Crkvu na katoličku i pravoslavnu, dogodio se tek u 11. vijeku, tačnije 1054. godine.

Crkvica Svetog Mihajla na brežuljku kod Stona je, dakle, izgrađena prije toga, kao jedinstvena crkva svih hršćana. Raspravljati o tome je li ona izvorno katolička ili pravoslavna, hrvatska ili srpska, jednako je smisleno kao i svađati se oko toga je li knez Mihajlo Zahumski navijao za Hajduk ili Crvenu Zvezdu.

Uvrštena u ljetopise 

„Srpski svet“, međutim, vjerojatno datira još od srpskih ameba i paramecijuma, te je crkva Svetog Mihajla uredno uvrštena u brojne ljetopise i novije radove u krilu Srpske pravoslavne crkve. Smatraju je jednom od najstarijih svojih crkava na tzv. „srpskom Pomorju“, čak glavnom crkvom „Zapadnih Srba“ i zadužbinom prvoga srpskog kralja Mihaila Vojislavljevića.

Knez Mihailo Višević, kojem je freska u crkvi posvećena, bio je, inače, nezavisni slavenski vladar Zahumlja, prostora od Mostara i doline Neretve pa sve do Boke Kotorske.  Ratovao je protiv Mletaka i Vizantije, te ponajviše šurovao s Bugarima i njihovim carom Simeonom. Italska Barijska kronika naziva ga “kraljem Slavena” (rex Sclavorum), a papa Ivan X.  “izvrsnim knezom Humljana”. Učestvovao je, uz hrvatskog kralja Tomislava, na Splitskom crkvenom saboru 925, piše Slobodna Dalmacija.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Ostavite komentar

Komentari (0)

X