Na tom putu, kako je ocijenio u razgovoru za “Dan”, neophodno je izbjeći političke greške i propuste koji su se u prethodnom periodu prečesto dešavali i obezbijediti nacionalnu koheziju i jedinstvo. Kada je riječ o izazovima ka ostvarenju tog cilja, ambasador ukazuje na preširoku vladajuću koaliciju, zbog koje Crna Gora nekada nije podređena prioritetu, ali i na preispitivanje istorije, koje bi moglo da stane na put tom istorijskom cilju koji je na dohvat ruke.
“Crna Gora je već duže vrijeme lider u pristupnom procesu i iskreno joj i snažno želim da postane članica Evropske unije 2028. godine, kako je i zacrtala. U tom kontekstu želim naglasiti da je to tehnički moguće, ali da se moraju izbjeći nepotrebne političke greške i propusti, kojima smo prečesto svjedočili, naročito nakon što vam je pošlo za rukom da zatvorite određena poglavlja ili postignete neki drugi uspjeh”, kazao je Boris Gandel.Kako je ocijenio, iz preširoke vladajuće koalicije, koja, kako kaže, nije homogena, proizilazi da njen dio često djeluje kao da je članstvo u EU više neka nametnuta obaveza i marginalno pitanje, a ne duboko principijelni cilj.
“Najveći izazov za Crnu Goru u okviru pristupnog procesa biće da se izbori s tim i da sve podredi primarnom cilju, da najprije postane čvrsti dio Unije, a da se ostala pitanja, posebno ona kontroverzna koja dijele društvo, ostave po strani”, navodi Gandel.
Upoređujući period kada je Slovačaka pristupala EU, s trenutnim procesom Crne Gore, Gandel navodi da su to dvije potpuno različite priče, što proizilazi iz više različitih faktora. Podsjeća da je Slovačka iskoristila svoju priliku što je kao zemlja kandidat mogla odmah započeti pregovore o pristupanju i u rekordno kratkom roku, od samo 34 mjeseca postala članica.
“Članstvo u EU za nas je bilo apsolutno ključno pitanje kojem smo sve podredili. Godinu dana prije nego što smo dobili poziv za otvaranje pregovora, bili smo svojevrsni autsajder Evrope zbog tadašnje vlasti Vladimira Mečiara, koja nas je dovela gotovo do međunarodne izolacije i niko u Briselu s nama nije ozbiljno računao, ni kada je riječ o EU, ni o NATO-u. Osjećali smo da nas vlast vuče ka Istoku, iako je verbalno deklarisala da smo okrenuti Zapadu. To je pokrenulo građane da na narednim parlamentarnim izborima glasaju za promjene, jer smo nakon Plišane revolucije istinski željeli da postanemo dio evroatlanskog svijeta. Zato smo tu političku promjenu u zemlji u potpunosti iskoristili, i tadašnji premijer je formirao široku koaliciju u kojoj su bile zastupljene sve stranke kojima je članstvo u EU i NATO bila strateški najvažnija prioritetna tema, dok su ostali ostali u opoziciji. Članstvu u tim strukturama podredili smo apsolutno sve, čak su i pojedinačni partijski interesi stavljeni po strani. Kada govorim o Slovačkoj i našem pristupu evropskoj integraciji, više me današnja situacija podsjeća na ono što trenutno vidimo u Albaniji. U političkom pristupu te zemlje jasno se osjeća želja za članstvom u EU. Tamo su se po tom pitanju posvetili veoma ozbiljno i doslovno svi vuku u istom pravcu, svjesni koliko je to važno za njihovu budućnost. Nažalost, toga u Crnoj Gori danas nema. Zato, ako postoji neko ko u konačnici može spriječiti Crnu Goru da postane članica Evropske unije, bilo 2028. ili kasnije, to mogu biti jedino crnogorski političari, koji potcjenjuju važnost tog cilja ili svjesno ne žele da vide Podgoricu kao dio velike evropske porodice”, navodi Gandel.
Preispitivanje istorije komplikuje put ka EU
Ambasador ocjenjuje i da Crna Gora nepotrebno narušava svoj imidž države koja je izgrađena na antifašističkim vrijednostima.
“Crna Gora predstavlja pozitivan istorijski primjer za sve nas, bila je prva u regionu koja je tokom Drugog svjetskog rata, prije 84 godine, ustala oružjem protiv okupatora, što smo obilježili 13. jula. Vaša zemlja je izgrađena na antifašističkoj ideologiji, a, paradoksalno, danas smo svjedoci pokušaja preispitivanja istorije, veličanja ratnih zločinaca koji se predstavljaju kao heroji, iako su sarađivali s neprijateljem i kukavički ubijali nevine civile, žene, djecu i starce, pa čak ih i žive spaljivali u njihovim domovima. To su potezi koje međunarodna zajednica veoma osjetljivo doživljava, čak iako odmah ne reaguje, a koji vam u konačnom mogu ozbiljno zakomplikovati put ka članstvu u Uniju. Oni koji sistematski rade na tome, veoma dobro znaju kakve posljedice to može imati za Crnu Goru i zato postupaju upravo tako. To su stvari koje i decenijama kasnije dijele društvo, unose tenzije i nestabilnost, dok je vama danas potrebna nacionalna kohezija i jedinstvo kako biste ostvarili istorijski cilj koji vam je bukvalno nadohvat ruke”, ističe Gandel.
Ipak, ističe da je članstvo u EU za Crnu Goru logičan izbor, napominjući da je iz toga niko ne izdvaja ili isključuje, već je dio Evrope kojoj je u interesu da se ujedini.
“Pogledajmo nedavnu prošlost, kada su postojale Jugoslavija i Čehoslovačka. Bili smo dio istog bloka, a ipak ste za nas tada bili neka vrsta uzora, primjer mjesta gdje postoji više slobode, za kojom smo i sami čeznuli. Nažalost, oružani sukobi na teritoriji bivše Jugoslavije su mnogo toga promijenili. Ipak, Crna Gora i dalje geografski pripada onamo gdje oduvijek bila. Zbog toga je potpuno prirodno očekivanje da se priključite zajednici zemalja koje dijele evroatlantske vrijednosti, jer upravo tu i pripadate, posebno nakon što ste se uspješno integrisali u najsnažniji sistem kolektivne bezbjednosti, NATO savez. Ogromna podrška građana Crne Gore članstvu u EU govori sama za sebe. Tako snažnu poruku ne može ignorisati nijedan odgovoran političar. Ulazak u EU će suštinski promjeniti kvalitet života i životni standard u Crnoj Gori. To govorim iz iskustva moje zemlje. Naravno, to se ne dešava preko noći, ali članstvo u ovom klubu donosi brojne prednosti. U okviru kohezionih politika možete očekivati značajna finansijska sredstva i podršku za izgradnju u unapređenje ključne infrastrukture. Za EU, članstvo Crne Gore, kao i Albanije, poslalo bi jasan signal euroskepticima koji tvrde da je proces proširenja mrtav i da su svi napori uzaludni. Evropa ima interes da se širi, a Slovačka je među najglasnijim zagovornicima tog procesa. Vjerujem da biste ovim korakom pozitivno podstakli i druge zemlje regiona da ubrzaju svoj put ka članstvu”, kazao je ambasador.
Ekonomsko-trgovinska saradnja zaostaje za političkom
Kada je riječ o najslabijoj tački u odnosima Crne Gore i Slovačke, Gandel navodi ekonomsko-trgovinsku saradnju, koja “znatno zaostaje za političkom”.
“Jedan od mojih ciljeva kada sam kao ambasador došau u Crnu Goru bio je unapređenje saradnje u oblasti ekonomije i trgovine. Iako je obim trgovinske razmjene porastao, moram sa žaljenem priznati da u tom segmentu nijesam postigao uspjeh kakvom sam se nadao. Tokom posjete predsjednika Slovačke, Petera Pelegrinija, organizovali smo biznis forum. Neki od projekata koji su proizašli s tog foruma su još uvijek otvoreni i volio bih da ih uspješno realizujemo. Ipak, moje dosadašnje iskustvo pokazuje da čak i najbolje namjere na kraju često ostanu nerealizovane. Nakon gotovo pet i po godina mog mandata, on se polako privodi kraju i iskreno želim mnogo uspjeha svom nasljedniku, posebno kada je riječ o unapređenju privredne saradnje. S druge strane, radi potpunosti, treba istaći i da su i mnoge moje kolege iz drugih država članica EU potvrdile da se u Crnoj Gori nije mnogo promijenilo kada su u pitanju uslovi za investitore i podrška razvoju međusobne trgovine. Dakle, očigledno je da imamo dosta prostora za napredak, kako vi, tako i mi”, kazao je Gandel.
Kako je ocjenio Gandel, bilateralni odnosi i saradnja Crne Gore i Slovačke na veoma su visokom nivou, te navodi da se trenutno priprema niz posjeta s obje strane.
Preporučeno
#”To dodatno potvrđuje da se vodi aktivan i smislen dijalog. Tome svjedoči i posjeta našeg predsjednika Petra Pelegrinija Crnoj Gori, koja je realizovana krajem maja ove godine. Lično mi je zadovoljstvo što su se tokom mog mandata ostvarile čak dvije zvanične posjete na nivou šefova država, u julu 2021. u Slovačku je doputovao tadašnji predsjednik Milo Đukanović“, istakao je ambasador.
Video