Zapadne diplomate u Briselu poručuju da je u Crnoj Gori održan demokratski proces, da će ga svi ispoštovati, ali priznaju da je potreban određeni vremenski period dok se ne uspostavi odnos sa novim licima iz Podgorice sa kojima će NATO sarađivati ili kontaktirati redovno.

Iz američke misije pri NATO se poručuje da ohrabruju mandatara nove crnogorske vlade, Zdravka Krivokapića i ostale lidere većinske koalicije da djeluju u najboljem interesu crnogorskog naroda i slijede njihovu navedenu politiku nastavka posvećenosti Crne Gore evroatlantskom putu.

“Kao jedan od 29 crnogorskih saveznika u NATO-u, Sjedinjene Države pozivaju dolazeću vladu da obnovi i ojača svoju posvećenost vrijednostima transparentnosti i vladavine zakona koje bismo očekivali od saveznika NATO-a i vodećeg aspiranta EU”, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Džef Adler, portparol misije SAD pri Alijansi.

U Briselu se vjeruje da će nova crnogorska vlast ozbiljno pristupiti imenovanju osoba u ključnim državnim sektorima.

Jedan diplomatski izvor je za RSE poručio da u NATO-u čvrsto vjeruju da Crna Gora cijeni odnos sa alijansom i korist koji je država imala od članstva te da se stoga vjeruje da će nove vlasti Podgorice imenovati one pojedince “koji će lako biti ‘rašćišćeni’”.

Povezani članci

Društvo

DFC analiza: Kampanje uticaja – Pokušaji oblikovanja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore

Politika

Pejanović Đurišić: Političke elite u Crnoj Gori doprinijele padu podrške članstvu u NATO

Politika

Nije dovoljno da se naslonite i čekate da EU i NATO urade nešto za Balkan

Naime postoji poseban sistem provjere za svaku osobu koja će imati pristup senzitivnim ili tajnim informacijama.

Kako su objasnili diplomatski izvori, ovaj sistem se primjenjuje na bilo kojeg pojedinca bez obzira da li radi za instituciju alijanse ili je predstavnik nacionalnih vlada u zemljama članicama.

Radi se o paralelnom procesu koji se sa jedne strane primijeni u domaćem sistemu, ali i NATO organizacija ima svoj sistem provjere.

“Mi ne možemo da određujemo ko će biti imenovan u određenim pozicijama niti možemo da diktiramo političku orijentaciju tih osoba, ali svakako možemo da odlučimo kome se mogu povjeriti tajne informacije. To je isti proces sa bilo kojom zemljom članicom NATO “, poručuje za RSE jedan od briselskih diplomata uz opasku da Crna Gora neće biti jedina država u Evropi u čijoj vladi postoji “raznolikost mišljenja partija među kojima možda ima i onih koje su više ‘proruski orjentisane’”.

Demokratska partija socijalista, crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića je izgubila na izborima u zemlji nakon tri decenije vladanja. Novu parlamentarnu većinu u parlamentu, čine koalicije “Za budućnost Crne Gore”, “Mir je naša nacija” i “Crno na bijelo” koje predvode Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović. Najveći uticaj u najjačoj koaliciji ima prosrpski i proruski Demokratski front (DF), drugu po snazi koaliciju predvode Demokrate, dok okosnicu treće koalicije čini građanski pokret URA.

Promjena vlasti podrazumijeva i izmjene u ključnim državnim sektorima koje su u direktnoj saradnji sa međunarodnim organizacijiama.

Od završetka izbora bilo je više izjava iz međunarodne zajednice u kojima je pokazano interesovanje kako će u Crnoj Gori biti pokriveni sektori bezbjednosti i odbrane, odnosno kako će se, nakon političkih promjena, nastaviti partnerska saradnja unutar NATO-a. Do svega ovog je došlo nakon što bi neke od ključnih pozicija potencijalno dobili oni političari u Crnoj Gori, koji su otvoreno podržavali anti-NATO struje.

Iz sjedišta Alijanse su oklijevali da odgovore na putanja RSE da li će promjenama nosioca ključnih pozicija u Crnoj Gori biti bilo kakvih implikacija u odnosima sa NATO. Umjesto toga, pres služba Alijanse je uputila na nedavnu izjavu generalnog sekretara sjevernoatlantskog saveza Jensa Stoltenberga koji je nedavno poručio da sigurnosni kriterijumi moraju biti zadovoljeni ko god bio na vlasti u Crnoj Gori.

“NATO radi sve da sigurnosni kriterijumi budu zadovoljeni i to važi za sve, pa i u Crnoj Gori, ko god bio na vlasti, zato što je to zahtjev koji sve zemlje moraju da zadovolje”, rekao je Stoltenberg tokom zajedničke pres konferencije sa makedonskim premijerom Zoranom Zaevom 8. oktobra.

Bez obzira na sve, svi sagovornici RSE napominju da se NATO ne uključuje u domaću politiku saveznika, ali podvlače da je neosporna proevropska i pro-NATO orijentacija crnogorskih građana.

“Ono u šta smo mi sigurni jeste da narod Crne Gore, čvrsto vjeruje u članstvo u NATO i u kandidaturu u EU, stoga da će izabrani politički lideri odraziti volju naroda. I sve što smo vidjeli do sada od članova potencijalne nove vlade, nije nam dalo povoda da se mi zabrinemo da bi se mogla prevrnuti politika prema NATO ili EU”, izjavio je zapadni diplomata.