<html><head></head><body>“Plavi” su kažnjeni zbog ubacivanja predmeta u teren tokom meča protiv Bursaspor u prošlom kolu.



Podgorički tim je pobijedio u pomenutoj utakmici poslije dramatične završnice 83:82.



Već sjutra izabranici Aleksandra Džikića nastavljaju Evrokup utakmicom protiv Ulma, takođe u “Morači” od 19 sati.
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:113:"Košarkaški klub Budućnost Voli moraće da u kasu Evrokupa uplati 2000 eura, saopšteno je iz ovog takmičenja.";}

Evrokup novčano kaznio Budućnost

Standard

Uz konstataciju da je Katnić ozbiljno narušenog zdravlja a njegova odluka da štrajkuje glađu izaziva ogroman rizik po njegov život, CHO i grupa građanskih aktivista zahtijevaju da se ne dopusti Katnićeva smrt u Istražnom zatvoru, već da mu se omogući odbrana sa slobode uz punu medicinsku i drugu potrebnu zaštitu. Ova peticija dostupna je na [&hellip;]

Đukanović podržao inicijativu da se Katnić brani sa slobode uz medicinsku zaštitu | Standard

Đukanović podržao inicijativu da se Katnić brani sa slobode uz medicinsku zaštitu

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Nova vlada, i novi ministri sa novim navikama postavljaju neka nova pravila ponašanja u nastupima u emisijama uživo. Tako je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine napustio emisiju na Javnom servisu prije njenog završetka jer je imao neodložne obaveze u vidu uživanja na koncertu Aleksandre Prijović u Podgorici. Iako se u emisiji razgovaralo o [&hellip;]

KAD JE KONCERT VAŽNIJI OD BITNIH DRŽAVNIH PITANJA: Ministar Odović napustio emisiju uživo da bi slušao Aleksandru Prijović (VIDEO) | Standard

KAD JE KONCERT VAŽNIJI OD BITNIH DRŽAVNIH PITANJA: Ministar Odović napustio emisiju uživo da bi slušao Aleksandru Prijović (VIDEO)

Bilo je mnogo ljudi iz političkog, kulturnog, sportskog miljea, a pažnju je privuklo i prisustvo bivšeg predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića sa suprugom Lidijom i sinom Blažom. Mićunovićevoj sahrani prisustvovali su bivši i sadašnji funkcioneri DPS-a. Saučešće porodici na groblju u Moštanici izjavili su sadašnji predsjednik DPS-a Danijel Živković, šef poslaničkog kluba te partije Andrija [&hellip;]

(FOTO) Sahrani Branislava Brana Mićunovića prisustvovali Đukanović, Živković, Nikolić... | Standard

(FOTO) Sahrani Branislava Brana Mićunovića prisustvovali Đukanović, Živković, Nikolić&#8230;

I. Đoković

Bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić već osmi dan štrajkuje glađu i odbija obaveznu medicinsku terapiju koju je koristio prije nego mu je određen pritvor. Na pitanja portala Standard u kakvom se zdravstevnom stanju Milivoje Katnić nalazi i šta preduzimaju povodom toga iz UIKS-a kažu da je pod nadzorom zatvroskih ljekara ne otkivajući njegovo trenutno [&hellip;]

NADLEŽNI I DALJE ĆUTE: Milivoje Katnić životno ugrožen - osmi dan štrajkuje glađu | Standard

NADLEŽNI I DALJE ĆUTE: Milivoje Katnić životno ugrožen &#8211; osmi dan štrajkuje glađu

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

Mićunović je preminuo preksinoć u Budvi u 71. godini. ” Zbogom, dragi prijatelju. Počivaj u miru. Milo Đukanović sa porodicom”, navodi se u čitulji koju je Đukanović dao. Mićunović je danas sahranjen u rodnom Nikšiću.

Milo Đukanović se oprostio od Mićunovića: Zbogom, dragi prijatelju | Standard

Milo Đukanović se oprostio od Mićunovića: Zbogom, dragi prijatelju

Uz konstataciju da je Katnić ozbiljno narušenog zdravlja a njegova odluka da štrajkuje glađu izaziva ogroman rizik po njegov život, CHO i grupa građanskih aktivista zahtijevaju da se ne dopusti Katnićeva smrt u Istražnom zatvoru, već da mu se omogući odbrana sa slobode uz punu medicinsku i drugu potrebnu zaštitu. Naglašavaju da se &#8220;eventualna optužnica [&hellip;]

Pokrenuta peticija: Katniću ne može biti presuđeno prije suđenja | Standard

Pokrenuta peticija: Katniću ne može biti presuđeno prije suđenja

“Sjećate se one priče, tone i tone kokaina, cigareta, pa se svela priča na to je li Belivuk prošao na 24 sata crnogorsku granicu, a jeste uz dozvolu i molbu srpskih organa. Je li ispraćen &#8211; jeste.&nbsp; Ali je ključna stvar da je po pripremanom scenariju trebao da bude ubijen. Naši nadležni organi su spriječili [&hellip;]

Radončić: Život Milivoja Katnića visi o koncu | Standard

Radončić: Život Milivoja Katnića visi o koncu

&#8221;Emisija &#8216;Okvir&#8217; je snimljena u petak u 16:00h, pa samim tim emisija nije išla uživo. Pred sami početak zakazanog snimanja naglasio sam da imam već zakazane obaveze nakon snimanja emisije&#8221;, pojašnjava Odović u regovanju. Naglašava da je &#8220;kontinuirano angažovan u rješavanju državnih pitanja&#8221;, te da &#8220;ne prihvatam insinuacije o nedostatku predanosti svojim obavezama&#8221;. &#8220;Uvijek iskazujem [&hellip;]

Odović: Emisija na Javnom servisu snimana u petak i nije išla uživo, navodi neistiniti | Standard

Odović: Emisija na Javnom servisu snimana u petak i nije išla uživo, navodi neistiniti

Napad Irana na Izrael je samo predigra za ono što čitav svijet može da očekuje od iranskog režima ako ga ne bude zaustavio na vrijeme, poručio je Kac u jučerašnjoj objavi na društvenoj mreži Iks,prenosi RTS.



„Svijet treba da definiše IRGC (Iransku revolucionarnu gardu) kao terorističku organizaciju i sankcioniše iranski balistički program, prije nego što bude kasno“, naveo je Kac u objavi, koju su prenijeli svi italijanski mediji.



<blockquote class="twitter-tweet">Iran&#39;s recent attack on Israel is just a preview of what cities around the world can expect if the Iranian Regime is not stopped. The world must designate the IRGC as a terrorist organization and sanction Iran&#39;s ballistic missile program, before it&#39;s too late. <a href="https://twitter.com/SecBlinken?ref_src=twsrc%5Etfw">@SecBlinken</a>… <a href="https://t.co/rK37prUCCJ">pic.twitter.com/rK37prUCCJ</a>&mdash; ישראל כ”ץ Israel Katz (@Israel_katz) <a href="https://twitter.com/Israel_katz/status/1781622204259508406?ref_src=twsrc%5Etfw">April 20, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>



Izraelski šef diplomatije je, istovremeno, objavio i video-snimak, montažu, na kom je prikazan s jedne strane, miran život u Parizu gdje građani jedu kroasane i piju kafu sa pogledom na Ajfelov toranj, a s druge strane i šta će, prema njegovom mišljenju, uskoro uslijediti ako se Iran ne zaustavi.

Objava izraelskog ministra uznemirila Italijane, reagovao i Tajani

BP1_1200x900

Prema fotografijama i snimcima koje su Portalu RTCG poslali čitaoci, kao i pregledom Fejsbuka, snimci demolirane trafostanice datiraju od prije tri do četiri dana dana, a kada su lopovi odnijeli sve što je vrijedilo iz ovog objekta, nije poznato.



Građani Bijelog Polja na društvenim mrežama danima iskazuju ogorčenje i pozivaju na odgovornost sve one koji objekat, kako naglašavaju, vrijedan 1,2 milion eura, nisu fizički obezbijedili, niti pokrili video nadzorom.



Neki od onih koji su ostavili komentare smatraju da je ovako nešto mogao uraditi samo neko ko je dobro poznavao objekat, kao i to da je bio verziran u poslove sa strujom.



<img width="100%" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/3/21/22/9/143/1697752/resize/1697755/Bp4_1200x900" alt="Foto 2">Foto:RTCG



Nekadašnji predsjednik Vlade, iz vremena Demokratske partije socijalsita, Duško Marković, izjavio je svojevremeno da se uspješno realizuje plan razvoja kada je u pitanju Cmiljača i Bijelo Polje u cjelini.



“Ukupna vrijednost projekta je 23 miliona eura, 17 miliona zaključenih ugovora, 10 miliona realizovanih ugovora. Cmiljača, Žarski, Kolašin 1600 će vjerujem 2021. godine biti značajan zamajac ne samo zimskoj i ukupnoj turističkoj privredi nego cijeloj crnogorskoj ekonomiji&#8221;, rekao je 2019. godine tadašnji premijer prilikom obilaska Cmiljače.



Marković je tada kazao i da su da su proizvođač žičara Lajtner i njegov lokalni partner Novi Volvox &#8220;uradili ozbiljan posao na postavljanju stubova buduće žičare i polazne stanice i izlazne stanice&#8221;.



Iz tadašnje Vlade su naveli da je jedan od zahtjevnijih segmenata projekta izgradnja pristupne saobraćajnice Ravna Rijeka – Latinska kosa – Jasikovac – Cmiljača, ukupne dužine oko 16 km, koja će povezati budući planinski centar sa magistralnim putem i tako ga učiniti pristupačnim za sve ljubitelje zimkog turizma.



Shodno tom saopštenju može se zaključiti da je te godine počela da se gradi i elektroenergetska infrastruktura za potrebe napajanja budućeg turističkog kompleksa.



Uslijedila je, međutim, promjena državne vlasti, i radovi na ovim desetinama miliona vrijednim projektima, za koje je ocijenjeno da su bili političkog karaktera, stali su, a do tada izgrađena infstrastruktura našla se na meti lopova.

Pokradena trafostanica na Cmiljači vrijedna 1,2 miliona

U međuvremenu je Apelacioni sud Crne Gore donio rješenje kojim je odbio kao neosnovanu žalbu branioca Petra Lazovića, podnijetu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici.



&#8221; Rješenjem Višeg suda u Podgorici odbijen je kao neosnovan prijedlog branilaca okrivljenog Lazovića za ukidanje pritvora, uz davanje jemstva, koje glasi na ukupan iznos od 9.286.479 eura, a sastoji se u uspostavljanju hipoteke na nepokretnostima u svojini srodnika okrivljenog i trećih, pravnih lica&#8221;, naveli su iz Apelacionog suda.



PROIZVOLJNOSTI Ovaj sud „nalazi proizvoljnost u osporenim rješenjima o produženju pritvora“ i ocjenjuje da su Viši i Apelacioni sud propustili da ispitaju osnovanost produženja pritvora.



&#8221; Nije dovoljno samo površno i stereotipno navođenje okolnosti, već se mora utvrditi postojanje konkretnih okolnosti koje nesumnjivo ukazuju da postoje zakonski razlozi i osnov za produženje pritvora&#8221;, navodi se u aktu Ustavnog suda u koji je Pobjeda imala uvid.



Martinović je u žalbi, pozivajući se na pravo na ličnu slobodu i sigurnost, naveo da Viši i Apelacioni sud nijesu dali opravdane razloge za produženje pritvora i da ne postoje okolnosti koje upućuju na opasnost od bjekstva.



– Uvjerenje suda o postojanu opasnosti od bjekstva mora da proizilazi iz „posebnih okolnosti“ vezanih za konkretan slučaj i osobu. Rješenje o određivanju ili produženju pritvora zbog postojanja ove okolnosti mora biti obrazložena razlozima koji dalju primjenu pritvora čine opravdanom i nužnom – navodi se u mišljenju Ustavnog suda.



Napominju da je obaveza nadležnog suda da u svjetlu posebnih okolnosti svakog konkretnog slučaja procijeni je li pretpostavka iz navedene zakonske odredbe zaista i ostvarena.



<h2>PRAKSA EVROPSKOG SUDA</h2>



Takođe, Ustavni sud podsjeća da prema praksi Evropskog suda opasnost da će se osumnjičeni sakriti kako bi izbjegao krivično gonjenje, ne može se ocijeniti samo na osnovu težine kazne koja je zaprijećena.



– Ustavni sud ocjenjuje da u obrazloženju osporenih rješenja nijesu dati jasni i relevantni razlozi za zaključak da postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva okrivljenog Petra Lazovića, te je stoga, istom opravdano produžiti pritvor, po pritvorskom osnovu iz odredbe člana 175 stav 1 tačka 1 Zakonika o krivičnom postupku – navode iz ovog suda.



Pojašnjavaju da sama činjenica da se nekom licu može izreći relativno visoka kazna zatvora, da su pojedina lica u bjekstvu, ne mogu biti razlog za produženje pritvora, kao ni činjenica da bliski srodnik Lazovića živi u inostranstvu.



Takođe, razmatrajući žalbu advokata Martinovića, Ustavni sud je zaključio da žalbeni postupci traju duže nego što bi trebalo.



 Po mišljenju Ustavnog suda, po žalbi podnosioca ustavne žalbe nije odlučeno u skladu sa standardnom hitnosti. Slijedeći praksu Evropskog suda, Ustavni sud zaključuje da trajanje žalbenog postupka (46 dana) nije u skladu sa zahtjevom „hitnosti“, predviđenim članom 5 stav 4 Konvencije.



Advokat Martinović je podsjetio da njegov branjenik pet godina nije napuštao Crnu Goru, kao i da iako je znao da će biti uhapšen, nije pobjegao, već je na poziv tužioca došao.



U dokumentu Ustavnog suda podsjećaju da se Lazović nalazi u pritvoru više od godinu i pet mjeseci i da protokom vremena opasnost od bjekstva se smanjuje.



Viši sud u Podgorici je u svom rješenju od 23. decembra 2022. godine naveo da se Lazović prije hapšenja dva puta javljao na poziv Specijalnog državnog tužilaštva.



&#8221; Činjenica je da je okrivljeni, prije momenta kada je uhapšen, znao za istragu i mogao očekivati hapšenje, pa uprkos tome nije pobjegao, već je ostao u svom mjestu boravišta&#8221;, piše u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid.



Lazović je ponudio najveće jemstvo u istoriji crnogorskog pravosuđa kako bi se branio sa slobode. On je za slobodu garantovao sa 9,3 miliona eura. Kao i prethodne, sud je 27. marta odbio i ovu ponudu.

Zaključili da je Lazoviću povrijeđeno pravo na ličnu slobodu

U posljednje četiri godine ukupno je bilo dva do tri slučaja prepisivanja na Univerzitetu Crne Gore, a za takve slučajeve najveća kazna je zabrana studiranja godinu ili dvije, poručuju iz te institucije. Tvrde da, u tom periodu, nije bilo slučajeva plagijata završnih radova.



“Imamo izgrađen čitav mehanizam provjere rada na plagijat i tu ne dolazi niti imamo situaciju da kandidat odbrani rad, a da je on plagiran. Tako da, smo u tim situacijama zaista sigurni da je riječ o objektivnim i naučnm pristupu master ili doktorskog rada teze, a po pitanju prepisivanja rekao sam u slučaju pismene provjere znanja da se pojaču mjere kontrole”, istakao je prorektor za nastavu UCG-a, dr Veselin Mićanović, za Gradsku RTV.



I dok Mićanović kaže da su, uz pomoć softvera, utvrdili da plagiranja nema, iz Centra za građansko obrazovanje poručuju da je problem što on ne prepoznaje ćirilično pismo, kao i da jedan nije dovoljan, s obzirom na novac koji dobija državni Univerzitet.



“To ostavlja jedan poseban prostor za manipulaciju, da svi tekstovi koji se dostave u ćiriličnom obliku, ukoliko se ne konvertuju, mogu da prođu ispod radara”, upozorava Snežana Kaluđerović, iz CGO-a.



Mićanović, međutim, naglašava da se pisma konvertuju.



“Mi rad sa ćiriličnog pisma prebacimo na latinično i izvršimo provjeru. Tako da, ne desi se da rad koji je pisan na ćirilici ne prođe bez provjere plagijata”, ističe Mićanović.



Pored softvera, tu su i zakonska rješenja u borbi protiv plagijarizma, poručuje Kaluđerović.



“Jedna je ona krivična odgovornost koja je regulisana krivičnim zakonom Crne Gore, kada se utvrđuje da li je bilo povrede moralnog prava autora i interpretatora za koje je propisana određena vrsta sankcija, od novčane do zatvorske, ukoliko se naravno utvrdi plagijarizam. I onaj vid akademske odgovornosti koji je propisan zakonom o akademskom integritetu, etičkim kodeksom, Univerziteta i tako dalje”, objašnjava Kaluđerović.



Cilj je neakademsko ponašanje svesti na minimum, a to je moguće kroz dodatnu edukaciju i jačanje integriteta pojedinca, zaključuju sagovornici Gradske RTV.

Ima li plagijata na Univerzitetu Crne Gore?

Istakla je da bi eventualni ulazak BS u Vladu bio uslovljen isključivo programskim ciljevima, a to su EU integracije, kredibilno NATO partnerstvo, poštovanje međunarodnih obaveza države, popravljanje socijalnog i ekonomskog položaja građana, razvoj sjevera i uvažavanje onoga što je promocija i zaštita kulturno- istorijske baštine Bošnjaka u Crnoj Gori.



POBJEDA: Koalicija ZBCG više puta je poručila da nema ništa protiv da BS bude dio Vlade nakon rekonstrukcije. Bilo je i ocjena od pojedinih političkih subjekata da bi Bošnjačka stranka mogla zamijeniti Demokrate u Vladi. Hoće li Bošnjačka stranka prihvatiti da uđe u Vladu u kojoj će biti i stranke nekadašnjeg DF-a? Koji su vaši uslovi za ulazak u izvršnu vlast?



STRUJIĆ-HARBIĆ:&nbsp;Bošnjačka stranka je ozbiljan politički subjekt koji na prvom mjestu stavlja odgovoran odnos prema državi, građanima, institucijama. U Skupštini smo sa drugim političkim partijama pokazali i zajedno uradili ključne stvari na imenovanjima u pravosuđu i tužilaštvu, zbog kojih smo na pragu dobijanja IBAR-a i donijeli niz zakona kojima unapređujemo položaj građana Crne Gore. To je odgovoran prostup politici i odgovoran odnos prema građanima koji su nas birali.



S tim u vezi, naš eventulani ulazak u Vladu bio bi uslovljen isključivo programskim ciljevima, a to su EU integracije i ubrzavanje sa njima povezanih reformi, kredibilno NATO partnerstvo, poštovanje međunarodnih obaveza države Crne Gore, popravljanje socijalnog i ekonomskog položaja građana Crne Gore, razvoj sjevera i uvažavanje onoga što je promocija i zaštita kulturno-istorijske baštine Bošnjaka u Crnoj Gori.



Odluku o tome možemo li u bilo kojoj vladi ostvarivati takve ciljeve donose isključivo organi naše partije, analizirajući program Vlade, sastav Vlade, konstituente, odnose u parlamentarnoj većini i još niz drugih pitanja.



POBJEDA: Može li ova vlada uopšte trajati nakon oštrog sukoba premijera Spajića i Demokrata zbog izbora vršioca dužnosti Uprave policije? Kako vidite rasplet?



STRUJIĆ-HARBIĆ:&nbsp;Pred Vladom je mnogo izazova, ne samo na planu ekonomskog razvoja, već i na planu odnosa među samim konstituentima Vlade, njihovoj viziji rada vlada. Heterogenost je nešto što sigurno ne doprinosi da članovi Vlade na isti način gledaju na određena pitanja.



POBJEDA: Spajić se pohvalio rezultatima svoje vlade i kazao da očekuje u junu dobijanje IBAR-a. Jesu li realne ovakve ocjene, kakva su Vaša očekivanja kad je u pitanju dobijanje IBAR-a? Da li ovakva većina, sukobi unutar nje, sukob predsjednika i premijera, najavljeni ulazak DF-a u Vladu, mogu biti kočnica Crnoj Gori na putu u EU?



STRUJIĆ-HARBIĆ:&nbsp;Mi u Bošnjačkoj stranci smo više puta ponovili, a to je i dio našeg programskog djelovanja &#8211; članstvo Crne Gore u EU nema alternativu. Smatramo da je za bošnjački narod u cjelini članstvo ne samo Crne Gore, već i drugih država regiona, od krucijalne važnosti, kako ni na koji način više ne bi bilo moguće da se ponovi ono što se dešavalo devedesetih godina prošlog vijeka.



Očekujem pozitivne vijesti iz Brisela, mi smo kao opoziciona partija dali doprinos prilikom imenovanja u pravosuđu i vjerujem da je dobar momenat da napravimo korak naprijed i zakucamo na vrata EU.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2022/01/16/1642369484-kenana-strujic-harbic-1404-2021-iva-mandic-12.JPG" alt=""/></figure>



Kenana Strujić Harbić



POBJEDA: Ministar vanjskih poslova Filip Ivanović pokušao je da sakrije protestnu notu koju je BiH uputila našoj državi povodom posjete Milorada Dodika. Šta mislite da je bio motiv ministra, da li to radi zbog bivšeg DF-a i Mandića? I kakvi će biti budući odnosi Crne Gore i BiH nakon dolaska Dodika i poslatih poruka o „srpskom svetu“?



STRUJIĆ-HARBIĆ:&nbsp;Crna Gora treba i mora da čuva svoje dostojanstvo. Takođe, dužni smo da poštujemo i naše susjede, da poštujemo njihov suverenitet i integritet. Tokom posjete Dodika, napravljeno je nekoliko propusta, između ostalog, mi smo prvi reagovali kada nije bilo državne zastave Bosne i Hercegovine prilikom susreta Dodika i Mandića. To jeste diplomatski prekršaj i vidjeli smo i čuli reakciju prije svega MVP BiH Konakovića. Zato i poručujem jasno da se moramo oduprijeti pokušaju stvaranja velikodržavnih projekata, bilo koje vrste, jer Crna Gora je građanska i multietnička i ne smijemo dozvoliti bilo kome da preko leđa Crne Gore ostvaruje svoje projekte.



POBJEDA: Parlamentarna većina predložila je izmjene Poslovnika kojima je predviđeno da potpredsjednika Skupštine iz reda manje brojnih naroda može predložiti poslanik jedne manjinske partije, klub manjinskih partija ili manjinska parlamentarna partija. Dakle, neće biti potrebna jednoglasna podrška svih manjinskih partija. Pozvali ste većinu da povuče prijedlog. Kako ste doživjeli ovaj akt i kako ćete dalje reagovati?



STRUJIĆ-HARBIĆ:&nbsp;Ovaj prijedlog je svakako pokušaj da parlamentarna većina, bez dijaloga i konsultacija sa poslanicima manjinskih partija, izabere potpredsjednika Skupštine iz reda manjina. Ovo je korak unazad i na ovaj način se poništava jedno dobro zakonsko rješenje iz 2020. godine. Mislim da je važno da aktuelna vlast shvati da nije sve u tome imate li 41 ili više poslanika za izglasavanje određenog prijedloga. Ovdje je riječ o nametanju volje, jer od 11 poslanika manjina, samo dva poslanika podržavaju prijedlog da poslanik iz Demokratskog saveza Albanaca bude potpredsjednik Skupštine, dok ostalih devet poslanika podržava da to bude predstavnik BS. Ipak, ukoliko želimo da gradimo mostove saradnje, ne smijemo ih već na prvom koraku rušiti.



POBJEDA: U Crnoj Gori je na sceni nikad jači srpski nacionalizam, klerikalizacija društva, govor mržnje&#8230; Država ćuti na sve to. Kako se osjećaju Bošnjaci danas u Crnoj Gori u takvom ambijentu?



STRUJIĆ-HARBIĆ:&nbsp;Bošnjaci u Crnoj Gori su od početka devedesetih godina živjeli u nekoj vrsti neizvjesnosti, straha, nemira, prijetnji. I sve ovo što se dešava u regionu, pa i u svijetu, sve ratne strahote, kod nas bude sjećanja na neka mračna vremena. Zato i snažno podržavamo da Crna Gora što prije postane punopravna članica EU, jer članstvom u evropskoj porodici država, nacionalizmi koji su doveli do ratova devedesetih biće, vjerujem, poraženi.



<h2>Crna Gora ne smije da ostane nijema na negiranje genocida</h2>



POBJEDA: Grupa međunarodnih i regionalnih eksperata, akademika, književnika, boraca za ljudska prava i medijskih poslenika uputila je otvoreno pismo premijeru Spajiću i ministrima, tražeći da Vlada odmah zvanično deklariše Crnu Goru kao kosponzora UN rezolucije o 11. julu kao danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine. I Vi ste pozvali Vladu da kao kosponzor podrži rezoluciju, ali Vlada ćuti. Kako to komentarišete i kakav odgovor očekujete?



STRUJIĆ-HARBIĆ:&nbsp;Smatram da je ljudska, moralna i civilizacijska obaveza Crne Gore da bude kosponzor rezolucije. Crna Gora ne smije da ostane nijema i da se drži po strani na negiranje genocida i žrtava genocida, što je slika koju smo prethodnih dana gledali u susjedstvu. Naš parlament je usvojio Deklaraciju i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i mislim da treba da jasno pokažemo da pripadamo skupini država koje poštuju jasne istorijske činjenice, a one su nesporne, da se u Srebrenici desio genocid.

Ne dozvolimo bilo kome da preko leđa Crne Gore ostvaruje svoje projekte

Na sjeveru Crne Gore će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i znatno toplije nego danas, temperatura do 15 stepeni.



Na jugu tokom prvog dijela dana pretežno sunčano, popodne nešto više oblaka. Temperatura do 19 stepeni.



More će biti malo talasasto. Vjetar tokom dana slab i promjenljiv, uveče ponegdje može biti slabe ili umjerene bure. Temperatura mora 18 stepeni.



Narednih dana na sjeveru, u utorak pretežno oblačno, u drugom dijelu dana s kišom, a od večernjih sati i jačanje južine. I u srijedu slično vrijeme, oblačno s povremenom kišom.



Duvaće umjeren do jak južni vjetar, na planinama na udare i veoma jak.



Na jugu, u utorak umjereno do potpuno oblačno, od podneva s povremenom kišom, a moguć je i pokoji pljusak uz grmljavinu.



U srijedu promjenljivo s povremenom kišom ili pljuskom i umjerenim jugozapadnim vjetrom. I na sjeveru i na jugu, jutarnja temperatura od sjutra u porastu, dnevna bez bitnijih promjena.



EVROPA



U većem dijelu Evrope sjutra promjenljivo vrijeme s dosta oblaka, ali uglavnom bez padavina. Sunčano u Skandinaviji, Španiji, Portugalu i jugu Balkana.



Kiše će biti samo na Apeninskom poluostrvu, ponegdje u Francuskoj i u zemljama Benekulsa, susnježice na Baltiku, a snijega u Finskoj i u oblasti Alpa.



Najhladniji glavni grad sjutra sniježni Helsinki, do 1, najtopliji Atina i Madrid do 21 stepen.



BALKAN



Na Balkanu tokom gotovo cijelog dana promjenljivo i uglavnom suvo i prijatno. U kasnim popodnevnim satima na krajnjem zapadu jače naoblačenje uz kišu, u Sloveniji i susnježicu.



Na Peloponezu sjutra najtoplije, temperatura do 25 stepeni.

Danas oblačno, do 19 stepeni

To smo vidjeli prošle sedmice kada su direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije Jelenu Perović uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja. Pošto SDT prethodno nije preciziralo za što se



Perović tereti, njen branilac Nikola Martinović je prvobitno ocijenio da je ona uhapšena zbog toga što u SDT-u smatraju da je službeno vozilo koristila više nego što bi trebalo.



&#8211; Nijesu rekli da je zloupotrijebila položaj zbog ovoga ili onoga. Tokom pretresa su oduzeli djelovodnike, slikali kilometražu na vozilu i oduzeli dokumenta koja su već ranije bila predata tužilaštvu, a odnosila su se na pređene kilometre ili putovanja &#8211; saopštio je Martinović ranije Pobjedi.



Dan kasnije, portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić ipak je &#8211; nakon što se ispostavilo da ona službenim kolima nije prelazila više od 50 kilometara dnevno &#8211; saopštio da predmet pokrenutog postupka protiv Perović nije eventualna zloupotreba službenog vozila, već da je o tome formiran poseban predmet.



Ispostavilo se da se Perović na teret stavlja da je od avgusta 2020. do februara 2024. godine prekoračila granice svog službenog ovlašćenja i tako sebi i drugima pribavila imovinsku korist od preko 60.000 eura.



To je učinila, kako je naveo Radonjić, jer je, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, donosila odluke kojima je uvećavala svoju zaradu po osnovu prekovremenog rada &#8211; odnosno za varijabilni dio zarade i odluke kojima je sebi određivala naknadu za članstvo u određenim radnim grupama koje je sama obrazovala, iako je donošenje tih odluka isključivo u nadležnosti Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije kao tijela koje bira dirktora Agencije.



Ona je odlukom sudije za istragu Višeg suda Suzane Mugoše puštena da se brani sa slobode, a oduzet joj je pasoš i zabranjeno da napušta stan i da se sastaje sa određenim licima.



U tome da SDT ispita okolnosti ovih sumnji nema ništa sporno, ali je indikativno da je Perović procesuirana nakon intenzivne medijske hajke, ali i nekih nevladinih organizacija, poput Mansa, dok istraga ,,tihuje“ kada su u pitanju djela ministara ili čelnika državnih institucija iz redova ,,avgustovske većine“.



Dovoljno je samo uporediti postupke i dvostruke aršine SDT-a u nekoliko ,,slučajeva varijabila“ koji su ostali, makar za sada, van fokusa Vladimira Novovića i drugih specijalnih tužilaca.



<h2>NAGRADA OD 2,4 MILIONA</h2>



Tako je Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal ostalo bez reakcije kada je početkom 2023. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Ažić častio ,,novogodišnjim poklonom“ zaposlene u MUP-u i Vojsci &#8211; koje je častio sa ukupno 2,4 miliona eura iz državnog budžeta.



Pobjeda je početkom prošle godine objavila saznanja da je oko 2.000 zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci, uz decembarske plate, dobilo po dodatnih 700 eura, dok je po 200 eura isplaćeno za oko 5.000 zaposlenih u MUP-u i policiji.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2024/04/21/1713733370-filip-adzic-odbor-za-bezbjednost-19032024-dobrilo-malidzan-8.JPG" alt=""/></figure>



Filip Adžić (Foto: Dobrilo Malidžan/Pobjeda)



Pitanja Pobjede, koja su prošle godine upućena na adrese ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova, o tome koliko je ukupno isplaćeno novca za varijabile u decembru i koji je tačan broj zaposlenih kojima su isplaćene, ostala su bez odgovora. No, o tome da je Adžić bio široke ruke, pored informacija iz više izvora, najbolje svjedoče odgovori na ista pitanja koja smo tada, iako su poslata na adrese svih 18 ministarstava, dobili samo iz tri resora.



Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi je tada rečeno da je na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva finansija, taj resor isplatio svega 11 varijabila u neto iznosu od po 266 eura za decembar mjesec, odnosno nepunih 3.000 eura. Potom nam je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopšteno da nijedan službenik u tom resoru u decembru nije primio varijabilni dio zarade, dok su u Ministarstvu finansija bili izdašniji pa je, uz redovnu zaradu za decembar, varijabilni dio zarade isplaćen za 145 zaposlenih u tom resoru, u ukupnom iznosu od 35.130 eura.



Iz Ministarstva finansija su u odgovoru Pobjedi ukazali da je odredbom člana 21 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, propisano da varijabilni dio zarade, u zavisnosti od raspoloživih sredstava, pripada zaposlenom sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada.



&#8211; S obzirom na to da je najveći dio službenika Ministarstva finansija u decembru imao povećan obim posla, koji je iziskivao prekovremeni rad, kao i da su pokazali dodatan doprinos i odlične rezultate u radu, od starješine organa ocijenjeno je da ispunjavaju uslove za utvrđivanje varijabilnog dijela zarade. Shodno zakonu, maksimalan iznos varijabilnog dijela zarade je 262 eura &#8211; naveli su tada iz Ministarstva finansija.



Još frapantnija je činjenica da je Adžić odlučio da se rasipa parama građana &#8211; u izbornoj godini, što je zabranjeno crnogorskim zakonima.



No, Novovićevo specijalno tužilaštvo i dalje ignoriše ovu zloupotrebu državnih resursa, pa ispada da je, odlukom tadašnjeg dvoministra, funkcionera Ure Filipa Adžića čak 7.000 zaposlenih, u dva resora, ostvarilo „izuzetne rezultate i kvalitet rada“ &#8211; što je i uslov za dodjelu varijabilnog dijela zarade?!



<h2>PARTIJSKO ZAPOŠLJAVANJE</h2>



SDT nije reagovalo ni na potez Adžićevog partijskog šefa i bivšeg premijera Dritana Abazovića koji se javno hvalio razmjerama enormnog partijskog zapošljavanja u vrijeme trajanja njegove vlade (od aprila 2022. do oktobra 2023) – kada je čak 40.000 građana zapošljeno, mahom u javnom sektoru.



&#8211; Broj zaposlenih lica u aprilu 2022. je bio 203.545, a u septembru 2023. godine 243.050. Istovremeno, broj nezaposlenih po zvaničnoj statistici smanjen je sa 50.552 na 37.649 &#8211; objavio je Abazović prošle godine pozivajući se na podatke Monstata.



Ni on ni Monstat nijesu detaljnije obrazložili: gdje su i u kojim sektorima posao našli novozapošljeni. Međutim, analiza Pobjede od prošle godine i dostupni uporedni podaci pokazali su da je ogromna većina tih novozapošljenih – više od 80 odsto &#8211; našla radno mjesto u javnoj upravi, državnim elektroenergetskim kompanijama, ali i opštinama.



A od 40.000 novozapošljenih skoro devet hiljada otpada na ugovore o djelu, koje je prošla vlada besomučno potpisivala.



U energetskom sektoru novozapošljenih je oko pet hiljada, dok ostatak otpada na zapošljavanja u opštinama i njihovim preduzećima, državnoj upravi, raznim agencijama i centralnoj administraciji.



Zakon o finansiranju političkih stranaka i kampanja zabranjuje zapošljavanje u izbornoj godini, a 2022. i 2023. su bile izborne godine zbog lokalnih izbora u 14 opština, a potom predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Izuzetak je ako je to zapošljenje neophodno i ako postoji sistematizovano radno mjesto ili Vlada to odobri posebnom odlukom.



No, cifre o broju zapošljavanja u državnoj upravi su znatno veće od onih koje je Pobjeda u seriji tekstova objavljivala i pokazuju ogromne razmjere masovnih partijskih zapošljavanja.



<h2>GLAS ZA INVESTICIJU</h2>



SDT se nije zainteresovalo ni za izjavu tadašnjeg premijera u kojoj je otvoreno najavio korupciju poručujući da će Crna Gora „imati brojne benefite“ ako za domaćina EXPO 2030 glasa Rijad, a ne Rim.



Crna Gora je u početku najavila podršku Italiji, ali je premijer otkrio da će nam Saudijci donirati ,,više miliona u izgradnju jednog prosvjetno-edukacionog objekta u Crnoj Gori“, ali &#8211; ako glasamo za njih.



Ambasadorka Italije je Pobjedi izrazila javno razočaranje odlukom Vlade Crne Gore, a Abazović je na to poručio da su Italijani ljuti – jer imaju takmičarskog duha.



Sve ovo nije zapalo za oko SDT-u pod dirigentskom palicom Vladimira Novovića.



<h2>RAONIĆU NI ,,GRAM PAŽNJE“</h2>



Pozornost SDT-a nije zavrijedio ni slučaj nezakonitog generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića koji sebe svakog mjeseca nagrađuje „za izuzetan doprinos“ poslovanju firme.



On je, prema podacima Vlade koji su objavljeni krajem marta, imao platu od 4.042,56 eura, što je bilo najveće mjesečno primanje u državi. Toliki iznos je dobijao jer je uz podršku Savjeta RTCG usvojio pravilnik kojim sebe i probrane ljude izuzima iz ograničenja da dodatak na platu može da pređe polovinu dohotka.



Nekoliko dana nakon objave Vlade, Raonić je, krajem marta, Savjetu RTCG predložio sa mu se smanji iznos, te da umjesto tri &#8211; prima dodatak od dvije prosječne plate.



Uz osnovnu platu, Raonić je prije svog prijedloga, svakog mjeseca na osnovnu dobijao i tri prosječne plate u RTCG &#8211; koja sada iznosi oko 800 eura. Tu nepravilnost je konstatovala i Državna revizorska inspekcija u dva navrata.



U posljednjem izvještaju od 15. marta DRI je konstatovala da nije realizovana preporuka iz novembra kako treba urediti način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade generalnog i direktora Radija i Televizije.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2024/03/04/1709584122-boris-raonic-direktor-javnog-servisa-sjednica-savjeta-rtcg-0202-2024-iva-mandic-9.JPG" alt=""/></figure>



Boris Raonić (Foto: Iva Mandić/Pobjeda)



Iako je usvojen novi pravilnik o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu 2. septembra 2022. godine, što je bila incijalna preporuka, tim aktom nije precizirano ko ocjenjuje, predlaže i odobrava uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu generalnog direktora, direktora RCG i direktora TVCG.



Pravilnikom je, prije izmjene koju je Raonić sam tražio, propisano da generalnom direktoru RTCG može pripasti i uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu, najviše do iznosa tri prosječne neto zarade u RTCG. Međutim, DRI je konstatovala da se taj dodatak od tri prosječne plate isplaćuje svakog mjeseca u maksimalnom iznosu, bez ocjene učinka, odnosno ostvarenih rezultata u radu.



Takođe, prema Pravilniku, rukovodioci organizacionih jedinica do 25. u mjesecu predlažu zaposlene koji ispunjavaju uslove za obračun i visinu varijabilnog dijela zarade. Generalni direktor ima diskreciono pravo da prijedlog usvoji ili odbije, kao i da umanji ili poveća iznos u zavisnosti od sredstava kojima RTCG raspolaže u momentu isplate.



Kriterijumi prema kojima se cijene „izuzetni rezultati i kvalitet rada zaposlenog“ su: doprinos unapređenju procesa rada, uspješnost i kvalitet izvršenih poslova, efikasnost u radu, povećani obim posla i dodatno angažovanje zbog nepopunjenosti radnih mjesta, obim radnih zadataka, te samostalnost i inicijativnost zaposlenog.



Zanimljive su i odredbe Pravilnika koje izuzimaju generalnog direktora, urednike programa, rukovodioce sektora i raznih službi u RTCG, kao i šefa Raonićevog kabineta od pravila da varijabilni dio zarade ne može biti veći od 50 odsto iznosa neto osnovne zarade zaposlenog.



SDT je u julu prošle godine, po prijavi Media centra, formiralo predmet povodom nezakonitog reizbora Raonića. Istraga protiv njega, rukovodioca pravne službe Želimira Mićovića i advokatice Zorice Đukanović – koji se sumnjiče za zloupotrebu položaja putem podstrekivanja pojedinih članova Savjeta, nije završena ni nakon više od osam mjeseci. Tim predmetom su obuhvaćeni i pojedini članovi Savjeta zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj.



Raonićevu karijeru u RTCG obilježile su i brojne afere, petnaestak sistematizacija, tužbe zaposlenih zbog mobinga, neprincipijelne izmjene njegovog ugovora o radu&#8230;



<h2>SMJENA, BEZ PROCESUIRANJA</h2>



Doskorašnja direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Ljiljana Radulović smijenjena je upravo zbog finansijskih malverzacija, ali SDT ni u ovom slučaju nije uzelo stvar u svoje ruke i formiralo predmet po službenoj dužnosti.



Radulović je na to mjesto postavljena u decembru 2020. godine za mandata ministarke Jelene Borovinić-Bojović, a njena smjena uslijedila je na prijedlog aktuelnog ministra zdravlja Vojislava Šimuna &#8211; na osnovu izvještaja komisije njegovog resora u kojem se ističe neracionalno trošenje novca, davanje saglasnosti za dopunski rad bez mišljenja medicinskog odbora i mimo procedura što je uslovilo da se produže liste čekanja pacijenata, sklapanje ugovora o radu mimo zakona&#8230;



U izvještaju se navodi i da je komisija utvrdila da je, prilikom zaključivanja više ugovora o radu na određeno vrijeme, postupano suprotno odredbama Zakona o radu &#8211; s obzirom na to da su navedeni ugovori u vrijeme trajanja već postojećih ugovora o radu, u budućem vremenu, mimo zakonskih procedura i osnova. To ukazuje da su zaključeni protivno odredbama materijalnog prava ih jer je jedino zaključivanjem aneksa ugovora bilo moguće produžiti.



Komisija je u izvještaju problematizovala i davanje saglasnosti za dopunski rad zaposlenima u Kliničkom centru Crne Gore.



&#8211; Direktorka dr Ljiljana Radulović postupala je suprotno članu 78 stav 1 tačka 4 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, jer nije pribavila prethodno obavezujuće mišljenje Medicinskog odbora KCCG na obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i saradnika, za svaki pojedinačni zahtjev, a nije poštovala ni odredbe iz Pravilnika o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika. Imenovana je odlučivala pozitivno o neurednim i nepotpunim zahtjevima zaposlenih u vezi s dopunskim radom, a koji nijesu sadržali sve neophodne podatke (bez tačnog definisanja datuma početka i završetka dopunskog rada &#8211; dan, mjesec, godina), tačna satnica početka i završetka rada (vrijeme) – piše u izvještaju.



Komisija je istakla i da je davanje saglasnosti za dopunski rad ljekara „nekontrolisano i bez materijalno pravnog i činjeničnog utemeljenja“ – dovelo do listi čekanja u KCCG.



<h2>UDAR VESNE BRATIĆ NA DRŽAVNI BUDŽET</h2>



Nije tu kraj nepostupanja na javno poznate nezakonitosti.



SDT više od godinu i po dana ispituje nezakonitu „sječu“ više od 140 direktora vrtića i škola koje je 2021. godine izvela nekadašnja ministarka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, kao i negativno mišljenje koje je na njen rad dala Državna revizorska institucija (DRI).



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2024/04/21/1713733235-vesna-bratic-ministarka-2804-2022-dragan-mijatovic-12.JPG" alt=""/></figure>



Vesna Bratić (Foto: Dragan Mijatović/Pobjeda)



Iako je SDT objedinilo krivične prijave koje su u oktobru 2022. advokat Mihailo Volkov i Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnijeli tim povodom &#8211; indikativno je da ni taj slučaj nije prioritet SDT-a &#8211; pošto epiloga još nema uprkos tome što su crnogorski sudovi presudili u korist direktora i potvrdili da su smjene bile nezakonite. SDT i dalje nije donijelo nikakav zaključak o tome da li je Bratić zloupotrijebila službeni položaj.



CGO je protiv Bratić još prije 16 mjeseci podnio i krivičnu prijavu zbog duplog negativnog mišljenja DRI o njenom radu. Nakon urgencije te NVO, Tužilački savjet je tek u martu ove godine utvrdio da specijalna tužiteljka Nataša Bošković nije zakonito postupala u procesuiranju krivične prijave CGO. Pobjedi je prošlog mjeseca nezvanično saopšteno da je u međuvremenu preduzeto veoma malo radnji u istražnom postupku, kao i da je Bošković naložila da ovaj predmet uzme u prioritetno razmatranje.



&#8211; Da li će to biti dovoljno ili neće, ne znam. Vidjećemo kada budemo imali precizne informacije kako će se sporovi završiti – kazala je Jakšić-Stojanović u parlamentu.



Bratić je 2022. godine dobila duplo negativno mišljenje DRI zato što je potrošila 170 miliona eura za plate. To je 80 odsto budžeta četiri ministarstva.

Specijalne naočare Novovića i SDT-a

236865_ap24112565631462_s-1

l-am-dead-inside-its-monday-29926091-e1592813278647

Bez-naslova-25

increase-productivity-friday-blogging-to-do-list-e1592811899288-768x224-1

istockphoto-1397654525-612x612

Čak i kada volite svoj posao (a posebno ako ga ne volite) može biti teško vratiti se na posao u ponedjeljak ujutro, nakon nekoliko dana koje ste proveli van rutine. Ljudi se na različite načine nose sa ponedjeljkom i tim melanholičnim osjećajem koji on donosi.



Da ne bi bili kao Majkl Skot iz serije Office, evo nekoliko savjeta koje možete pokušati primjeniti, jer ko se ne želi probuditi nasmejan i uzbuđen ponedjeljkom ujutru?



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="497" height="277" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/l-am-dead-inside-its-monday-29926091-e1592813278647.png" alt="" class="wp-image-712380" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/l-am-dead-inside-its-monday-29926091-e1592813278647.png 497w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/l-am-dead-inside-its-monday-29926091-e1592813278647-300x167.png 300w" sizes="(max-width: 497px) 100vw, 497px" /></figure>



Ne planirajte velike poslove odmah ujutru



Neki ljudi ne mogu da se nose sa velikim navalama obaveza ponedjeljkom ujutru, već te stvari ostavljaju za popodnevne sate. Prvih nekoliko sati ponedjeljkom isključivo provjeravaju mejlove, čitaju novosti iz struke, i obavljaju ostale ‘lakše’ poslove.



Dok neki, koji to sebi mogu da priušte, cio ponedeljak provode čitajući novine, ispijajući kafu i u razgovoru sa kolegama.



Pitate se kakav je rezultat posla uz ovakve taktike? Isti. Samo uz mnogo manje pritiska.



Iskoristite petak i vikend za bolji ponedjeljak



Ponedjeljak je stigao kao neki šok za sistem. Teško je sjetiti se gdje smo stali u petak pa često izgubimo puno vremena pri samoj organizaciji i nastavku rada od prošle nedjelje.



Ponedjeljak nikada neće biti produktivan ukoliko čekate do ponedjeljka da bi shvatili šta ćete raditi tog dana i te nedjelje.



Postoji razlog zašto TV kuvari pripreme unaprijed sve sastojke u činije tako da pri uključenju u program bude sve spremno. Isto se može reći i za obavljanje bilo kog drugog posla. 



Obavljanje nekih osnovnih priprema je kao da se pakujete dan prije puta a ne to jutro. Pakovanje istog jutra je stresno i napeto.



Tako da, obavite pripreme dan ranije i na taj način izbjegnite gubitak vremena ponedjeljkom ujutru dok ne shvatite šta se uopšte dešava i kakve vas obaveze čekaju taj dan.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="664" height="338" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Bez-naslova-25.png" alt="" class="wp-image-712381" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Bez-naslova-25.png 664w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Bez-naslova-25-300x153.png 300w" sizes="(max-width: 664px) 100vw, 664px" /></figure>



Završite dosadne zadatke&nbsp;



Petak služi za finaliziranje i završavanje onih dosadnih zadataka koji vam vise nad glavom cijelu nedjelju i koje nesvjesno (ili svjesno) odlažete. Završite ih do kraja radnog dana kako bi mogli opušteno ući u vikend ne razmišljajući o tome kakav vas (dosadan) posao čeka u ponedjeljak. Niko ne treba započinjati nedelju sa velikim izazovima. 



Vodite bilješke 



Jedan trik koji će vam sigurno pomoći jeste pravljenje liste na samom kraju petka. Lista koja podrazumijeva zadatke koje možda ipak niste uspeli da završite i koji će vas sačekati sljedeće nedjelje. Učinite to dok ste još na i u poslu, jer jednom kada se prepustimo vikendu jako je teško vratiti se i nastaviti baš tamo gdje smo stali. Ovako se vraćamo listi koja će nam brzo osvježiti pamćenje i sačuvati nam dosta vremena ponedjeljkom ujutru.



Isplanirajte unaprijed cijelu sljedeću nedjelju



Kraj jedne nedjelje je super prilika za planiranje sljedeće, nove nedjelje. Ono što bi sigurno trebali da izbjegavate jesu sastanci ponedjeljkom iako prema nekim podacima, većina firmi upravo ponedjeljkom planira svoje sastanke. Ne morate ih potpuno odložiti, ali makar ih ostavite za ponedjeljak poslijepodne. 



Poenta većine sastanaka ponedjeljkom ujutru je diskusija i planiranje naredne nedjelje, što bi se moglo obaviti i petkom poslijepodne, a na taj način bi možda bilo i produktivnije. 



Inbox (0)



Nemojte započinjati novu nedjelju sa punim inboksom, odnosno mejlovima koji su tu ostali još od prošle nedjelje. Otvorite, odgovorite, obrišite i očistite vaš inboks. 



Učinite vaš ponedjeljak što lakšim. Ukoliko ga oslobodite nepotrebnih zadataka i malih poslića koji ruše produktivnost, dajete sebi boost za sve preostale dane. 



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="768" height="224" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/increase-productivity-friday-blogging-to-do-list-e1592811899288-768x224-1.png" alt="" class="wp-image-712382" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/increase-productivity-friday-blogging-to-do-list-e1592811899288-768x224-1.png 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/increase-productivity-friday-blogging-to-do-list-e1592811899288-768x224-1-300x88.png 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/increase-productivity-friday-blogging-to-do-list-e1592811899288-768x224-1-696x203.png 696w" sizes="(max-width: 768px) 100vw, 768px" /></figure>



Iskoristite vikend za dopunu baterija i osvježenje



Vikend ne smije biti pretrpan poslom i zato je važno da ne pretvorite nedjelju u jedan čitav radni dan. Ono što možete uraditi se uklapa u 2 ili maksimum 3 sata i podrazumijeva obavljanje nekih priprema za predstojeću nedjelju.



<ul><li>Nedeljom uveče pregledajte vaše bilješke od petka i pripremite se za sutrašnji novi radni dan. </li><li>Bacite pogled na vaš kalendar i šta vas čeka u predstojećoj nedelji (dodajte neke komentare sebi, nakon dva dana vikenda i odmora, možda budete posebno inspirisani)</li><li>Posljednji korak u pripremi za novu nedelju jeste da se uvjerite da je sve spremno za istu. Radite kod kuće? Očistite svoju kućnu kancelariju i sklonite sa stola sve ono iz prethodne nedjelje što vam ne treba za narednu. Spremite hemijsku olovku i svoj planer – bilo da koristite dnevni planer na papiru ili aplikaciju za planiranje. Podesite svoj stol i radni prostor tako da kad ‘uđete’ u ponedjeljak, budete potpuno spremni za rad. </li></ul>



Biti odmoran i ne stalno fokusiran na posao će vam pomoći da zapravo postanete bolji u svom poslu. Da biste bili bolji radnik ponedjeljkom, morate biti disciplinovaniji radnik petkom. 



<h2>Srećan početak nove radne nedjelje! </h2>