Do danas informacije o njihovom statusu Kijevu nijesu dostavljene, potvrđeno je za Detektor.

Dvanaest državljana Bosne i Hercegovine osumnjičeno je za ratne zločine počinjene u Ukrajini, ali njihov identitet niti podaci o tome gdje se nalaze nijesu dostupni.

Za Detektor su iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine 14. novembra potvrdili da je riječ o osobama za koje su otkrivene osnovane sumnje za učešće u ratnim zločinima.

Zahtjev za informacije o ovim osobama upućen je prije više od godinu i po dana vlastima BiH, ali do danas nije dostavljen ukrajinskim tužiocima, dodaje se u odgovoru.

„U okviru istrage, u februaru 2024. nadležnim organima BiH upućen je zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć, u vezi sa pružanjem informacija o boravištu 12 osoba na teritoriji BiH koje su, prema istrazi, učestvovale u zločinima na teritoriji Ukrajine, kao pripadnici privatnih vojnih kompanija“, navedeno je u pisanom odgovoru iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine za Detektor.

Povezani članci

Politika

Ako neko sanja da kapituliramo, onda nam takvi posrednici nijesu potrebni

Svijet

Zelenski: Nadamo se podršci SAD na putu ka miru; Rojters: Bijela kuća razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

Svijet

Zelenski na MSC: Ako ne Brisel, onda Moskva – vaša je odluka; Putin želi Trampa kao rekvizit na Crvenom trgu 9. maja

U odgovoru se dodaje kako su od vlasti BiH zatražili i detaljno ispitivanje ovih osoba, kao i dostavljanje kopija njihovih dokumenata.

Iz ukrajinskog tužilaštva navode da su u oktobru 2024. godine obaviješteni iz Tužilaštva BiH da nije moguće izvršiti ovaj zahtjev, jer ovih 12 osoba nije prisutno na adresama prebivališta na kojima su prijavljene.

„Do danas nije donijeta nikakva odluka u vezi sa obavještavanjem u odnosu na ove građane. Predistražni postupak je u toku“, poručili su iz Kabineta glavnog tužioca Ukrajine.

EUROPOL je ranije saopštio da su ovi državljani BiH dio grupe od 654 osobe za koje se sumnja da su kao pripadnici ruskih paravojnih kompanija Wagner i Redut počinile najteže ratne zločine na tlu Ukrajine. Ostale osobe su državljani Ukrajine, Moldavije, Kazahstana, Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Azerbejdžana i Jermenije.

„Vjeruje se da su te osobe počinile ratne zločine poput djela seksualnog nasilja, pogubljenja ratnih zarobljenika i pogubljenja civila“, navedeno je u saopštenju EUROPOL-a o akciji sprovedenoj sa ukrajinskim i moldavskim vlastima.

Tokom same akcije izvršeno je 70 pretresa kuća u Moldaviji i Ukrajini, te su zaplijenjeni vatreno i hladno oružje, municija, uniforme, oznake sa simbolima paravojnih organizacija, kao i elektronska oprema.

Imena 280 stranih državljana osumnjičenih za učešće u borbenim operacijama podijeljena su s nadležnim državama, dodali su tada iz EUROPOL-a, a otkriveni su i detalji o obukama plaćenika. Iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine nijesu saopštili imena osumnjičenih u odgovoru za Detektor.

„Od početka istrage, nacionalne vlasti otkrile su mjesta za regrutaciju i obuku, mapirale komandne centre i dokumentovale ratne zločine, uključujući pogubljenje civila, upotrebu zabranjenog oružja i napade na ukrajinske gradove“, pojasnili su ranije iz EUROPOL-a.

U sklopu akcije uhapšeno je 11 građana Ukrajine, koji su optuženi za veleizdaju zbog priključivanja paravojnim organizacijama.

Nakon ove akcije, iz Državnog tužilaštva BiH za Detektor su rekli da nijesu obaviješteni od EUROPOL-a o samoj akciji, niti o državljanima koji se dovode u vezu s krivičnim djelima koja su predmet istrage.

„Tužilaštvo BiH i partnerske institucije i agencije stupiće u kontakt sa partnerskim institucijama EU, kako bismo eventualno dobili saznanja i informacije o državljanima BiH, te u slučaju potrebe pružili pomoć i asistenciju institucijama drugih zemalja“, naveli su iz Tužilaštva BiH u pisanom odgovoru u novembru 2025. godine.

Krivičnim zakonom BiH zabranjeno je učešće na stranim ratištima, pridruživanje stranim vojnim i paravojnim formacijama koje djeluju van BiH, a predviđena je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Zakon predviđa da će kaznom od pet godina zatvora biti kažnjen svako ko organizuje, rukovodi, obučava, oprema ili mobiliše pojedince ili grupe s ciljem da se oni na bilo koji način priključe stranim vojnim, paravojnim ili parapolicijskim formacijama koje djeluju izvan teritorije Bosne i Hercegovine.

Gavrilo Stević je jedina osoba iz Bosne i Hercegovine koja je do sada optužena za ratovanje u Ukrajini, a oslobođen je optužbi pred Državnim sudom.

Ovaj sud je izrekao niz presuda za odlaske u Siriju.