Moto predstojećeg predsjedavanja biće „Bezbjednost, Evropo!“, a jedno od najhitnijih pitanja biće unapređenje Evropskog programa industrije odbrane (EDIP) – inicijativa koja ima za cilj podsticanje zajedničke nabavke vojne opreme i unapređenje odbrambenih kapaciteta EU. Poljska ima ključnu ulogu jer EU prelazi iz primarno mirovnog projekta u entitet sa značajnim odbrambenim ambicijama. Međutim, debate o kriterijumima podobnosti, kao što je pitanje da li EU sredstva treba prvenstveno da koristi za domaće kompanije ili da omogući šire učešće, testiraće poljsku diplomatsku vještinu.

Upornost Francuske da zadrži EU sredstva unutar bloka oštro se kontrastira sa pragmatičkim pristupima koje zastupaju Poljska i baltičke države. Dodatno, poljsko predsjedavanje se poklapa sa globalnim promjenama u odbrambenim politikama, naročito sa promjenama prioriteta američke administracije, što čini ulogu još važnijom. Uspješno voenje ovih debata biće signal ozbiljnosti EU u vezi sa integracijom odbrane, dok će istovremeno naglasiti sposobnost Poljske da posreduje u složenim pregovorima.

Reforma farmaceutske industrije

Reforma dvodecenijske farmaceutske legislatve EU predstavlja još jedan značajan izazov, budući da sa oštrim podjelama između bogatih zemalja članica koje brane farmaceutsku industriju i manje imućnih država koje se zalažu za smanjenje monopolski zasnovanih prava, Poljska mora da premosti ove jazove. Manje države se takođe zalažu za podsticaje kako bi nova terapijska sredstva bila dostupna u svim državama EU, dok bogatije države ovo gledaju kao prekomjernu intervenciju u nacionalne nadležnosti.

Varšava je već pripremila predloge koji naglašavaju ravnomjeran pristup lijekovima, ali najveći izazov biće uvjeriti veće države da podrže ove reforme. Postizanje napretka u ovom području moglo bi da unaprijedi zdravstveni sistem EU, pokazujući kapacitet Poljske da lideri u pitanjima koja su duboko podijeljena.

Ideja o otvorenim finansijama

Finansijska transparentnost podataka predstavlja još jedan stub poljske vizije predsjedavanja. Okvir za pristup finansijskim podacima (FIDA) ima za cilj da osnaži građane EU sa kontrolom nad njihovim finansijskim podacima, unapređujući princip otvorenih finansija. Iako se očekuje napredak, fragmentirani karakter finansijskih tržišta EU predstavlja prepreke.

Povezani članci

Politika

Analiza Kabineta Milatovića: Demokratski napredak u Crnoj Gori ne smije stati

Svijet

Politički skandal: Prodavali vize ispred ambasade

Poljska će morati da navigira konkurentskim interesima među državama članicama, naročito u vezi sa tempom implementacije i obimom dijeljenja podataka. Balansiranje između zahtjeva industrije za postepenim uvođenjem i ambicija za postizanje ciljeva biće ključno, a poljsko liderstvo u ovom segmentu odrediće ton za šire ciljeve digitalne transformacije EU.

Odnos prema proširenju

Poljski šef diplomatije Radoslav Šikorski najavio je da će tokom predsjedavanja njegova zemlja osigurati odgovarajuću brzinu i kvalitet proširenja Evropske unije prema istoku i jugu. „Naš cilj je da ostvarimo napredak kada je riječ o Ukrajini, Moldaviji, kao i Zapadnom Balkanu“, rekao je prošlog mjeseca.

Poljsko predsjedavanje takođe se poklapa sa ključnim fazama procesa pristupanja EU za Ukrajinu i Moldaviju. Kao jedan od najvjernijih saveznika Ukrajine, Poljska je u jedinstvenoj poziciji da ubrza ove pregovore, koji su od ključne važnosti za sigurnost i geopolitičku koheziju bloka. Međutim, otpor Mađarske i Slovačke, uz stroge zahtjeve za pristupanje, mogao bi da uspori napredak.

Sposobnost Varšave da iskoristi svoj uticaj i posreduje između država koje podržavaju proširenje i onih koje su opreznije biće ključna za određivanje tempa i uspjeha ovih pregovora. Pored toga, predsjedavanje pruža priliku da se učvrsti poljska reputacija kao branilac evropske integracije.

Budžet EU za 2027-2034.

Možda je najosjetljivija politička tema na poljskom dnevnom redu dugoročni budžet EU za period 2027-2034. Sa planiranih 1,2 triliona eura , pregovori će odražavati prioritete svake države članice, od izdvajanja za odbranu do tehnoloških inovacija. Poljski čvrst stav o povećanju izdvajanja za odbranu kontrastira sa naporima Komisije da preusmjeri subvencije ka naprednim tehnologijama.

Dodatna složenost leži u debati o povezivanju EU fondova sa ekonomskim reformama. Poljska se, sa drugim istočnoevropskim državama, protivi takvim uslovima, smatrajući ih kršenjem nacionalnog suvereniteta, zbog čega posredovanje u ovim debatama zahtijeva pažljivu diplomatiju, jer je saglasnost ključna za odobrenje budžeta.

Širi geopolitički kontekst

Poljsko predsjedavanje se odvija u kontekstu značajnih globalnih pomaka. Zau rat u Ukrajini, tenzije sa Kinom i evolucija odnosa između SAD i EU utiču na prioritete predsjedavanja. Poljski fokus na odbranu i proširenje EU usklađuje se sa širim izazovima, naglašavajući njegovu stratešku važnost unutar bloka.

Dodatno, predsjedavanje pruža priliku za unapređenje cilja EU da postigne stratešku autonomiju. Poljski naglasak na jačanju evropskog jedinstva u sektorima odbrane i tehnologije mogao bi da posluži kao protivteža spoljnim zavisnostima, naročito prema SAD i Kini.

Percepcije unutar EU takođe će igrati ulogu. Dok neke članice vide Poljsku kao rastućeg lidera unutar bloka, druge su i dalje oprezne zbog nedavnih napetosti vezanih za vladavinu prava, zbog čega predsjedavanje pruža priliku da se resetuju ove percepcije i pokaže poljska posvećenost evropskom jedinstvu.

Kako se odvija izbor predsjedavajuće zemlje

Predsjedavanje Savjetom Evropske unije organizuje se prema sistemu rotacije, gdje tri zemlje članice zajedno preuzimaju odgovornost za vođenje EU u periodu od 18 mjeseci. Ove tri zemlje čine tzv. trio predsjedništva. Svaka zemlja u triju predsjedava Savjetom EU po šest mjeseci, a smjena predsjedavajućih zemalja omogućava ravnomjernu raspodjelu odgovornosti i osigurava kontinuitet u političkim i zakonodavnim procesima unutar EU. Sistem rotacije predsjedništva omogućava EU da održi stabilnost i kontinuitet u svom zakonodavnom i političkom radu, pružajući istovremeno svakoj zemlji članici priliku da aktivno doprinosi oblikovanju budućnosti Unije.

Sistem trija omogućava da zemlje članice usklade svoje političke prioritete i sarađuju na zajedničkom programu za cijeli period od 18 mjeseci. Ovaj pristup smanjuje nesuglasice među zemljama i osigurava dosljednost u vođenju EU politika. Svaka zemlja u triju ima odgovornost za pripremu detaljnog programa predsjedavanja, koji je usklađen sa općim ciljevima dogovorenim unutar trija.

Smjena predsjedanja unutar trija dešava se svakih šest mjeseci. Prva zemlja u triju preuzima predsjedanje na početku perioda, druga zemlja preuzima odgovornost nakon šest mjeseci, a treća zemlja preuzima predsjedanje u posljednjem periodu trija. Tako, nakon što protekne šest mjeseci, sljedeća zemlja u triju preuzima odgovornost za vođenje Savjeta EU, a predsjedanje se rotira prema unaprijed utvrđenom rasporedu.

Aktuelni trio predsjedništva za period 2025–2026 čine Poljska, Danska i Kipar. Poljska, koja je ranije predsjedavala u drugoj polovini 2021, predsjedava u prvom šestomjesečnom periodu ove godine, nakon čega će je zamijeniti Danska od jula do decembra 2025. Posljednji šestomjesečni period od januara do juna 2026. pripada Kipru. Svaka od ovih zemalja biće odgovorna za koordinaciju rada Savjeta EU, organizovanje sastanaka, posredovanje u pregovorima i usmjeravanje zakonodavnih inicijativa prema postavljenim ciljevima.