Uvrijeđen sve odlučnijim nastupom kanadskog premijera Marka Carneyja prema SAD-u, Trump je povukao svoj prethodni poziv, upućen Carneyju, da se pridruži Odboru za mir.

Mnoge zapadne saveznice ionako sumnjičavo gledaju na ovu organizaciju, čiji je predsjedavajući Tramp, a koja je prvobitno formirana s ciljem da se fokusira na održavanje primirja u izraelskom ratu s Hamasom, ali je izrasla u nešto za šta skeptici strahuju da bi moglo postati konkurencija Ujedinjenim nacijama UN.

Nastupajući na Svjetskom ekonomskom forumu, Tramp je govorio o uvođenju carina Švajcarskoj, koje je na kraju snizio jer mu je čelnik te zemlje “zasmetao” tokom jednog telefonskog razgovora. Prije nego što je odustao od širokih carina za više evropskih država, Tramp je pritiskao Dansku da kaže “da” američkom pokušaju da preuzme kontrolu nad Grenlandom, a oni će zauzvrat biti zahvalni.

“Ili možete reći ne i mi ćemo to zapamtiti”, poručio je, dovodeći u pitanje savez unutar NATO-a.

Tokom decenija u javnom životu, Tramp nikada nije bio poznat po ugodnim nastupima. No, čak i za njegove standarde, previranja protekle sedmice izdvojila su se jer su kristalizovala njegovu odlučnost da izbriše poredak zasnovan na pravilima koji je vodio američku vanjsku politiku, i posredno većinu zapadnog svijeta, još od Drugog svjetskog rata.

Povezani članci

Svijet

Putin na samitu: Ne bi bilo rata da je 2022. Tramp bio predsjednik; Tramp: Obavijestiću NATO i Zelenskog o detaljima

Svijet

Tramp nominovan za Nobelovu nagradu za mir: Okončao je sukob na Bliskom istoku

Svijet

Zelenski: Nadamo se podršci SAD na putu ka miru; Rojters: Bijela kuća razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

Predsjednik i njegove pristalice odbacili su taj pristup kao neefikasan, previše fokusiran na kompromise i nespreman da odgovori na potrebe ljudi koji se suočavaju s ubrzanim ekonomskim promjenama. Umjesto toga, Tramp forsira sistem koji je slabo shvaćen i koji bi se mogao pokazati znatno manje stabilnim, vođen hirovima jednog jedinog, često ćudljivog lidera koji redovno pokazuje da laskanje ili lična netrpeljivost mogu oblikovati njegove odluke.

Vraćajući se u SAD iz Davosa, grada domaćina Svjetskog ekonomskog foruma, republikanska senatorka Liza Murkaski iz Aljaske kazala je da je fraza koju je čula “iznova i iznova” bila da “ulazimo u ovaj novi svjetski poredak”, opisujući osjećaj zbunjenosti među saveznicima.

“Možda ste samo imali loš telefonski razgovor s predsjednikom i sada će vam biti uvedene carine”, rekla je novinarima i dodala: “Ovaj nedostatak stabilnosti i pouzdanosti, mislim, navodi one koji su tradicionalno bili pouzdani trgovinski partneri da poručuju drugim državama ‘Hej, možda bi ti i ja trebali razgovarati jer nisam siguran šta se dešava sa Sjedinjenim Američkim Državama.'”

Pristup vladanju u kojem je sve fokusirano na Trampa nije iznenađenje za čovjeka koji je 2016. prihvatio svoju prvu republikansku predsjedničku nominaciju riječima da “samo ja mogu popraviti” probleme države. Kako se učvršćuje u drugom mandatu, uz daleko samouvjereniji nastup nego u prvom, svoje pristalice oduševljava stilom prema kojem “pobjedniku pripada sve”.

Stiv Banon, Trdmpov bivši savjetnik, nedavno je za Atlantic izjavio da Tramp sprovodi “maksimalističku strategiju” i da će nastaviti “dok ne naiđe na otpor”.

“A mi nijesmo naišli ni na kakav otpor”, rekao je Banon.

To svakako važi u Vashingtonu, gdje Kongres pod kontrolom republikanaca čini veoma malo da obuzda Trampove impulse. No čelnici drugih država, koji su dobar dio njegovog mandata pokušavali pronaći načine da s njim sarađuju, sve su glasniji.

Mark Karnej se brzo profiše kao vođa pokreta država koje traže načine da se povežu i suprotstave SAD-u. Govoreći u Davosu neposredno prije Trumpa, Karnej je rekao: “Srednje sile moraju djelovati zajedno jer, ako niste za stolom, vi ste na meniju.”

“U svijetu rivalstva velikih sila, zemlje između njih imaju izbor: ili da se međusobno takmiče za naklonost ili da se ujedine i stvore treći put s uticajem”, nastavio je i kazao: “Ne bismo smjeli dopustiti da nas uspon tvrdih sila zaslijepi za činjenicu da će moć legitimiteta, integriteta i pravila ostati snažna, ako odlučimo da je zajednički koristimo.”

Tramp nije dobro primio ove poruke, odgovarajući prijetnjama u Davosu, nakon čega je povukao poziv u Odbor za mir.

“Kanada postoji zahvaljujući Sjedinjenim Američkim Državama”, rekao je Tramp i dodao: “Sjeti se toga, Mark, sljedeći put kada budeš davao svoje izjave.”

Karnej, međutim, nije pokazao da odustaje, opisujući Kanadu kao “primjer za svijet koji luta” dok je skicirao mogući šablon za druge svjetske lidere u novoj eri.

“Možemo pokazati da je drugi put moguć, da luk istorije nije predodređen da bude iskrivljen ka autoritarizmu i isključenosti”, rekao je u govoru pred članovima kabineta u Quebec Cityju.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, premijer Kir Starmer je u petak žestoko napao Trampa zbog “uvredivih i, iskreno, užasnih” komentara u kojima je izrazio sumnju da bi NATO pružio podršku SAD-u ako bi to zatražile. Predsjednik je pri tom praktično ignorisao činjenicu da je jedini put kada je aktiviran član 5. osnivačkog ugovora NATO-a, koji obavezuje sve članice da pomognu napadnutoj državi članici, bilo nakon napada 11. septembra na SAD.

Govoreći o neameričkim trupama, Tramp je za Fox Business Network rekao: “Znate, oni će reći da su poslali nešto vojnika u Abganistan, ovo ili ono, i jesu, ostali su malo povučeniji, malo dalje od prve linije.”

Starmer je, podsjetivši na 457 britanskih vojnika koji su poginuli i na one koji žive s doživotnim povredama, rekao da “nikada neće zaboraviti njihovu hrabrost, njihovu odvažnost i žrtvu koju su podnijeli za svoju zemlju”.

Danska, koju je Tramp omalovažavao kao “nezahvalnu” za američku zaštitu tokom Drugog svjetskog rata, imala je najvišu stopu poginulih po glavi stanovnika među koalicionim snagama u Avganistanu.

Njegove taktike podgrijale su strahovanja da Tramp nanosi dugoročnu štetu ugledu SAD-a u svijetu i ohrabruje države da preispitaju svoja savezništva te prodube veze s Kinom. Carney je već ranije ovog mjeseca otputovao tamo kako bi se susreo s predsjednikom Si Đinpingom.

“Kinesko rukovodstvo je gledalo kako američki predsjednik ratuje s saveznicima, vrijeđa svjetske lidere i upušta se u bizarne ispade i pomislilo ‘Ovo je za nas samo dobro'”, naveo je Džejk Saliven, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Džozeja Bajdena, u email poruci.

U objavi na društvenim mrežama, referirajući se na veze Kanade s Pekingom, Tramp je rekao da će Kina “pojesti” Kanadu.

Senator Kris Kuns iz Delavera, demokrata u Odboru za vanjske odnose, bio je u Davosu i učestvovao u dvostranačkoj delegaciji u Dansku zajedno s Murkowski, koja je imala cilj da pokaže jedinstvo uprkos Trampovom nastojanju da preuzme Grenland. Prisjećajući se razgovora s drugim liderima, rekao je novinarima u petak da je Tramp pokazao kako popušta samo kada zemlje poput Kine pokažu “čvrstinu i otpornost”.

“Oni koji su bili popustljivi i koji su pregovarali u dobroj vjeri, poput EU, koja nije uvela odmazdne carine, izgleda da nijesu zadobili njegovo poštovanje”, rekao je Coons i dodao: “Mogu oni sami izvući svoje zaključke, ali meni se čini da pokušaj da se pronađe način da mu se izađe u susret kada su polazišta njegovih zahtjeva o Grenlandu potpuno pomaknuta… ukazuje na određeni pravac djelovanja.”