Dok pravosuđe ostaje nijemo, istorijski revizionizam je moneta za potkusurivanje političkim partijama, koje očigledno nemaju volje da se uhvate ukoštac sa vjerskim institucijama koje ratne zločine negiraju, a ratne zločince proizvode u junake i velike istorijske ličnosti, kao što je to u nedjelju učinio mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikije, kada je veličao četničkog komandanta Pavla Đurišića.
Da li će Crna Gora otići putem Srbije koja je 2004. godine izjednačila partizane i četnike zakonom, i da li će nastaviti urušavanje antifašističkog imidža i ugleda koji je stekla Trinaestojulskim ustankom u svijetu, vidjeće se u odnosu nadležnih prema onima koji produbljuju podjele, glorifikuju zločince i šire govor mržnje.Sistemskih promjena nema, a Zakon o zabrani upotrebe fašističkih simbola nikada nije mogao da prođe u crnogorskom parlamentu, jer najveći dio poslanika nije zainteresovan.
Više državno tužilaštvo je prekjuče, u odgovorima Pobjedi navelo da u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena.
VDT još ne pokazuje znake spremnosti da se uhvati ukoštac sa crkvenim velikodostojnicima iako Krivični zakonik daje tu mogućnost.
Naime, u članu 370, stav dva piše da će se kazniti i onaj ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda.
Elizabeta Mrnjačevič iz Akcije za ljudska prava, koja se u svom djelovanju najviše fokusirala na govor mržnje i ratne zločine, Pobjedi je kazala da Ustav Crne Gore zabranjuje svako izazivanje i podsticanje mržnje i netrpeljivosti.
Podsjetila je i da Krivični zakonik predviđa krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, Zakon o javnom redu i miru propisuje prekršaje za ponašanja koja remete javni red, a Zakon o zabrani diskriminacije i govor mržnje kao prekršaj, što sve daje solidan pravni okvir za sprovođenje ustavne zabrane.
– Međutim, glorifikacija ratnih zločinaca – kroz pjesme, poruke na transparentima, javne skupove i istupe pojedinih zvaničnika i crkvenih velikodostojnika – često ostaje van domašaja tih propisa, jer nadležni organi ne prepoznaju takve pojave kao dovoljno ozbiljne da bi zahtijevale krivičnopravni odgovor – istakla je ona.
Prijetnje društvenim vrijednostima
Navodi da praksa tužilaštava pokazuje nedostatak senzibiliteta da se ovakve pojave shvate kao prijetnja društvenim vrijednostima, naročito vrijednostima mira, tolerancije i zaštite dostojanstva žrtava.
– Primjeri su brojni: u oktobru 2023. godine, kada su navijači FK Sutjeska u Nikšiću uzvikivali „Nož, žica, Podgorica“, što nedvosmisleno aludira na povike „Nož, žica, Srebrenica“, tužilaštvo je cijenilo da nema elemenata za krivično gonjenje, već samo za prekršajnu odgovornost. Dodatno, u martu ove godine obratili smo se Višem državnom tužilaštvu povodom slavlja pristalica koalicije „Za budućnost Nikšića“ u izbornom štabu, tokom kojeg su se pjevale pjesme koje veličaju četnički pokret, i tada je odgovor bio da ne postoji osnov za krivično gonjenje, a i dalje se razmatra mogućnost pokretanja prekršajnog postupka – kaže Mrnjačević.
Mrnjačevič
Ostaje da se vidi da li će biti ikakve reakcije na bezobzirnu izjavu mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija koji je veličao Pavla Đurišića – komandanta četničkog pokreta, saradnika okupatora, odlikovanog od Hitlera i odgovornog za masovne zločine nad muslimanskim stanovništvom u Crnoj Gori i BiH.
– Takvo veličanje zločinaca moglo bi se kvalifikovati kao izazivanje mržnje, a činjenica da izostaje institucionalna reakcija dodatno normalizuje ekstremne narative – pojašnjava Mrnjačević.
Državni sistem neodgovoran
No, kako ističe, nije zakazalo samo tužilaštvo, odgovornost snose i drugi državni organi.
– Primjera radi, Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, kojim predsjedava Jelena Nedović, i dalje onemogućava izjašnjavanje poslanika o zahtjevu Državnog tužilaštva za ukidanje imuniteta poslaniku Marku Kovačeviću zbog njegovog ratnohuškačkog govora, čime se šalje poruka da se takva retorika otvoreno podržava u najvišem zakonodavnom tijelu – podsjeća ona.
Istovremeno, država i dalje ne preduzima ništa protiv neregistrovanih portala koji šire dezinformacije i raspiruju mržnju prema manjinskim grupama, preslikavajući opasnu retoriku iz devedesetih.
– U tom kontekstu, bilo bi izuzetno važno da Vrhovni državni tužilac što prije usmjeri djelovanje Višeg državnog tužilaštva ka beskompromisnom procesuiranju govora mržnje, tako što bi donio uputstvo za postupanje tužilaštava u slučajevima govora mržnje i zločina iz mržnje, kako je najavljeno još u novembru prošle godine – kazala je Mrnjačević.
Revizionizam ulazi na mala vrata
Na pitanje da li se ovakvim postupcima na mala vrata uvodi rehabilitacija i revizionizam istorije, kao što se dogodilo u Srbiji, te kakve to posljedice može imati po Crnu Goru s obzirom na društveni i politički status u kome se ona nalazi, odgovara da istorijski revizionizam u Crnoj Gori postaje sve prisutniji.
– U posljednjih godinu dana svjedočimo njegovoj zabrinjavajućoj institucionalizaciji. Riječ je o politički motivisanom procesu koji se dominantno uvozi iz Srbije, kroz narativ koji prekraja istoriju u korist određenih ideoloških ciljeva. Brišu se granice između fašista i antifašista, kolaboracionista i saveznika, čime se podriva istorijski konsenzus i pokušava da uruši antifašistički temelj Crne Gore – kaže Mrnjačević.
Naglašava da takvi procesi nose ozbiljne posljedice: produbljuju postojeće društvene podjele, otežavaju pomirenje i udaljavaju nas od evropskih vrijednosti. Posebno je zabrinjavajuće kada se revizionizam institucionalizuje – kroz podizanje spomenika osobama odgovornim za zločine i slavljenje ratnih ideologija, čime se omalovažavaju žrtve i negira suočavanje s prošlošću.
– U tom smislu, posebno su zabrinjavajući nedavni primjeri organizovanja parastosa Draži Mihailoviću u Nikšiću – komandantu četničkog pokreta odgovornog za masovne zločine nad civilima u Crnoj Gori, pokušaj preimenovanja ulice u glavnom gradu u ime osobe koja je naredila ratni zločin; kao i odluka o podizanju spomenika patrijarhu Varnavi u Pljevljima – poznatom po otvorenoj podršci Hitleru. Ovi primjeri pokazuju da glorifikacija zločinačke prošlosti više nije marginalna pojava, već dio šireg procesa rehabilitacije ideologija koje su sasvim suprotne antifašističkom nasljeđu Crne Gore – smatra ona.
Ističe i da ako crkveni i politički akteri ne snose odgovornost za izgovorenu riječ, otvara se prostor za normalizaciju opasnih narativa koji ugrožavaju društvenu koheziju, red i mir.
– Za Crnu Goru, koja je još demokratski i institucionalno krhka, to može značiti ozbiljan korak unazad, i opasno udaljavanje od evropskih vrijednosti građanskog društva – naglašava Elizabeta Mrnjačević iz Akcije za ljudska prava.
Spajić
Spajić: Ne podržavamo izjave koje pojačavaju podjele
Premijer Milojko Spajić, kao i ostali visoki zvaničnici nijesu reagovali na izjavu mitropolita Joanikija koji je kazao da je Pavle Đurišić junak i osoba nepobjedivog karaktera. To nije učinio ni predsjednik Jakov Milatović, očekivano nije ni predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji nosi titulu četničkog vojvode. Nijesu reagovali ni iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva kulture i medija ili resora vanjskih poslova.
Premijer je tek juče, nakon polaganja kamena temeljca za izgradnju novog vrtića u Baru, odgovorio na pitanja novinara da prokomentariše izjavu mitropolita Joanikija.
– Sve izjave koje imaju potencijal da pojačaju već izražene podjele u Crnoj Gori apsolutno ne podržavamo i mislimo da im nije mjesto u modernoj Crnoj Gori – rekao je premijer.
Spajić je dodao da je Crna Gora sekularna država i da se zalaže za odvojenost crkve i politike, crkve i istorije, religije i istorije.
– Svi treba da se bave svojim dužnostima – državnici državnim dužnostima, lokalna samouprava lokalnim projektima, crkveni velikodostojnici vjerom i religijom, a istoričari istorijom. Ako bude tako država će da napreduje neviđenom brzinom – rekao je Spajić.
Preporučeno
Video