U pritužbi se ističe da podizanje spomenika Đurišiću, kao i njegovo veličanje u javnom prostoru, predstavlja govor mržnje usmjeren prije svega prema Muslimanima i Bošnjacima, ali i prema svim građanima koji baštine vrijednosti ljudskih prava i antifašizma.
Organizacije i aktivistkinje posebno su ukazale na podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru, kao i na snimke iz ugostiteljskog objekta „Radovče“ u Podgorici, gdje se pjevaju pjesme koje ga veličaju.U pritužbi se navodi da je „posebno zabrinjavajuće“ što državno tužilaštvo, uprkos više incidenata i javnih reakcija, do danas nije prepoznalo ove radnje kao govor mržnje.
Navodi o zločinima i rizik od diskriminacije
Podnosioci pritužbe podsjećaju da je Đurišić u istorijskim izvorima ostao upamćen po teškim ratnim zločinima nad muslimanskim civilima na sjeveru Crne Gore i Sandžaka, uključujući ubistva najmanje 8.000 žena, djece i staraca, te sistematska silovanja, mučenja i paljenje sela.
„Veličanje ličnosti odgovorne za takve zločine predstavlja govor mržnje koji podstiče diskriminaciju i neprijateljstvo prije svega prema Muslimanima i Bošnjacima, ali i prema svim antifašistima“, poručeno je u saopštenju.
Nevladine organizacije i aktivistkinje zatražile su da Ombudsman, u okviru svojih zakonskih ovlašćenja:
– ispita sve okolnosti slučaja,
– utvrdi da li postoji osnov diskriminacije i govora mržnje,
– preduzme odgovarajuće mjere radi zaštite prava građana,
– upozori javnost na pojavu težih oblika diskriminacije.
Podnosioci pritužbe izrazili su očekivanje da će eventualno mišljenje Ombudsmana i njegove preporuke doprinijeti sprečavanju širenja mržnje u javnom prostoru.
Preporučeno
„Nadamo se da će institucionalna reakcija spriječiti pojave koje dodatno destabilizuju Crnu Goru i ugrožavaju pravni poredak“, navodi se u saopštenju.
Video