Strane direktne investicije u Crnoj Gori premašile su milijardu eura u 2025. godini, ali struktura tog kapitala otvara ozbiljna pitanja o dugoročnoj održivosti ekonomskog modela. Prema podacima Ministarstva finansija, ukupan priliv SDI iznosio je 1,018 milijardi eura, dok je neto priliv, odnosno iznos koji je ostao u zemlji nakon odliva kapitala – bio 530,7 miliona eura.
Iako je prošle godine stiglo više od milijardu eura stranih investicija, neto efekat na ekonomiju bio je znatno manji, jer je gotovo polovina tog kapitala istovremeno napustila zemlju kroz odliv investicija i iznošenje dobiti. Takav odnos ukazuje da investicioni model dominantno počiva na kapitalu koji ima kraći investicioni horizont, umjesto na dugoročnim proizvodnim ulaganjima.Gotovo 500 miliona u nekretnine
Takođe, detaljna analiza pokazuje da gotovo polovina ukupnog priliva kapitala završava u sektoru nekretnina. U 2025. godini ulaganja u nekretnine iznosila su 497,4 miliona eura, dok su investicije u kompanije i banke bile višestruko manje i iznosile 131,8 miliona eura.
Ulaganja u nekretnine potvrđuje da tržište stanogradnje ostaje dominantan magnet za strani kapital. U kontekstu kontinuiranog rasta cijena kvadrata u Podgorici i na primorju, gdje se u novogradnji u pojedinim zonama cijene kreću između 2.000 i 3.500 eura po kvadratu, nekretnine se i dalje percipiraju kao relativno sigurna investicija sa stabilnim prinosom.
Drugim riječima, strani kapital se i dalje dominantno usmjerava ka kupovini stanova, apartmana i turističkih objekata, dok ulaganja u realni sektor – proizvodnju, izvoz i tehnološki razvoj ostaju ograničena.
Dodatnih 319,2 miliona eura evidentirano je kroz interkompanijski dug, što uglavnom predstavlja finansiranje postojećih projekata i povezanih kompanija.
Ovakva struktura potvrđuje dugogodišnji obrazac da Crna Gora privlači kapital, ali taj kapital u velikoj mjeri prati sektor sa brzim obrtom i relativno niskim rizikom.
Srbija najveći investitor
Najveće pojedinačno učešće u ukupnom prilivu SDI imala je Srbija sa 141,8 miliona eura. Slijede Turska sa 136,3 miliona i Njemačka sa 71,4 miliona eura, pri čemu ove tri zemlje zajedno čine 34,3 odsto ukupnog priliva. Podatak potvrđuje snažnu regionalnu povezanost investicionih tokova, ali i činjenicu da kapital dolazi prvenstveno iz zemalja sa kojima Crna Gora ima intenzivne poslovne i imovinske veze.
Iako je neto priliv SDI porastao za osam odsto, a ukupan priliv za 14,2 odsto na godišnjem nivou, struktura investicija ostaje gotovo nepromijenjena.
U isto vrijeme, industrijska proizvodnja u 2025. godini zabilježila je pad od 9,2 odsto, što dodatno otvara pitanje u kojoj mjeri investicioni model doprinosi jačanju proizvodne baze.
Ekonomija koja dominantno privlači kapital kroz nekretnine i turizam izložena je cikličnim rizicima: promjenama cijena imovine, sezonalnosti potražnje i kretanjima na inostranim tržištima. Ulaganja u proizvodne sektore, tehnologiju i energetiku nose veći rizik, ali i dugoročnu konkurentnost.
Preporučeno
Investicije od milijardu eura jesu snažan signal povjerenja investitora. Međutim, struktura tog kapitala postavlja strateško pitanje: da li Crna Gora želi da ostane ekonomija nekretnina i turizma, ili će naredni investicioni talas biti usmjeren ka sektorima koji generišu veću dodatnu vrijednost, izvoz i tehnološki napredak… Jer, dok brojka od milijardu eura zvuči impresivno, prava priča se krije u tome gdje je taj novac završio i kakav će efekat imati na ekonomiju u godinama koje dolaze.
Video