I to zbog, kako je naveo “straha koji je unio Beograd i zbog planova rađenih u Raški i Beogradu”.
On je za Radio Slobodna Evropa rekao da su barikade na sjeveru Kosova tako postavljene da se moglo pucati na vozila i ljude koji prolaze putevima na tom području.
Kurti je rekao da neće razgovarati o odlukama o registarskim tablicama i ulaznim dokumentima na sastanku koji će imati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 18. avgusta u Briselu.
Kako je kazao, da bi se izbjegle tenzije od 31. jula, međunarodni faktori “moraju da odbiju Beograd u njegovom destruktivnom pristupu Kosovu”.
Premijer Kosova je stavio do znanja da postoje sumnje o infiltracijama iz Rusije, jer prema njegovim riječima, Kremlj želi da iskoristi Srbiju kao platformu za destabilizaciju Balkana, a posebno za napad na Kosovo.
Kada je riječ o sporazumu o Zajednici srpskih opština, on je rekao da su neophodne organizacije koje objedinjuju opštine sa određenim geografskim ili ekonomskim obilježjima, ali ne i one po nacionalnoj pripadnosti.
Prema njegovoj ocjeni, organizovani kriminal u tom dijelu predstavlja rizik ne samo za javni red i nacionalnu bezbjednost Kosova, već i bezbjednosne organe, odnosno Policiju Kosova koja im se kako kaže “sa nevjerovatnom profesionalnošću i neviđenom hrabrošću suprotstavlja i u tome ima uspjeha”.
“Od aprila prošle godine do jula ove godine inicirali smo 69 slučajeva protiv kriminala i krijumčarenja na sjeveru, i realizovano je 35 policijskih akcija”, kazao je on.
Kurti je ocijenio da ne može da kaže da Kosovo ima kontrolu na sjeveru kao u drugim djelovima.
“Ali, mogu da kažem da od 1999. godine, kada je Kosovo oslobođeno, do danas nikada nije bilo borbe protiv kriminala i korupcije, i djelovanja kosovske policije na sjeveru Kosova kao ove godine. Dakle, pojačavamo borbu protiv kriminala i korupcije jer ilegalne strukture su i kriminalne strukture, to su i kriminalne bande”, rekao je Kurti.
Kosovski premijer dodao je da se protiv kriminalnih bandi na sjeveru Kosova ne bore zato što su po nacionalnosti Srbi, već zato što krše zakon, i naglasio da su neki od njih pored toga što imaju potjernice na Kosovu, i na crnoj listi američkog trezora.
“Organizovani kriminal je međunarodni i multietnički. Ima i državljana drugih balkanskih zemalja, ali ima i kosovskih Albanaca. Dakle, mi ne ciljamo ljude po etničkoj pripadnosti, već po kriminalnoj aktivnosti”, istakao je Kurti.
Govoreći o narednom susretu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 18. avgusta kazao je da još uvijek nisu dobili teme o kojima će biti riječi na sastanku.
“Ali, tokom komunikacije sa potpredsjednikom Evropske komisije Žozepom Borelom, rekli smo da treba da težimo sporazumu, ne dijalogu zbog dijaloga, već dijalogu za sporazum, da ovaj sporazum treba da bude pravno obavezujući. I pored toga, sporazum koji normalizaciju čini potpunom, sa uzajamnim priznanjem u središtu”, rekao je Kurti.
U tom smislu, dodao je on, zainteresovan je da 18. avgusta otvoreno razgovaraju o sastavnim elementima opšteg okvira sporazuma koji žele da postignu dijalogom, ali da neće pregovarati o odlukama Vlade Kosova o registarskim tablicama i reciprocitetu u ličnim dokumentima.
Ocijenio je da u okviru ovog mandata postoje mogućnosti, volja i interes da se realizuje pravno obavezujući sporazum za punu normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, u čijem središtu je međusobno priznanje.
“Dakle, Kosovo postoji, mi smo nezavisna, suverena i demokratska država. Ono što nije u redu je naš odnos sa Srbijom. To nije normalan odnos i treba ga normalizovati”, zaključio je Kurti.
