Koliko je u prethodnoj godini kovid uticao na privredu i građane u Podgorici – kakve su mjere preduzimane
Iz Glavnog grada su saopštili da je epidemiološka situacija u značajnom uticala na ekonomsku situaciju građana.
”Od dana kada je registrovan prvi slučaj koronavirusa u Crnoj Gori, bili smo svjesni da upravljamo sistemom koji čini nekoliko hiljada ljudi, te da smo dužni sačuvati ga i održati stabilnim. Glavni grad je tokom epidemiološke situacije ostao finansijski stabilan, sa budžetom koji je veći nego onaj prije pandemije, što nam je omogućilo da pomognemo sugrađanima”, kazali su Standardu iz Glavnog grada.
Kroz nekoliko paketa pomoći pomogli su lokalnoj privredi, a podrška je iznosila više od 3 miliona.
”Realizovali smo konkurse bespovratne finansijske podrške ženama preduzetnicama, kreativnim preduzetnicima, preduzetnicima koji posluju na teritoriji Stare Varoši i Drača, podršku biznis idejama u centru grada, IT sektoru i mnogim drugim. Realizovali smo konkurs besplatnog ustupanja kućica na Podgoričkom pazaru, te na taj način podržali 40 preduzetnika i privrednika tokom Novogošnjeg i isto toliko tokom Proljećnog pazara. U toku je priprema konkursa za ustupanje besplatnih prostora za rad u tržnom centru Forum”, naveli su oni.
Pomagali su i onima čiju djelatnosti je direktno ugrozila ovakva epidemiološka i ekonomska situacija – poljoprivrednicima i ugostiteljima, kao i svima ostalima.
”Naša pomoć pružena je vulnerabilnim kategorijama naših sugrađana, a dominantno licima u stanju socijalne potrebe i penzionerima. Nažalost, mnogi sugrađani su ostali bez posla, pa smo odlučili da stvorimo pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta. Jedan konkurs za davanje u zakup biznis zona je uspješno završen, pa je u toku stvaranje pretpostavki za višemilionske investicije i otvaranje 1500 radnih mjesta. Nedavno smo realizovali i prvi sajam zapošljavanja, sa više od 30 uspješnih kompanija, koje djeluju u svim oblastima, zahvaljujući čemu su naši sugrađani dobili priliku za zapošljenjem”, saopštili su iz Glavnog grada.
Zdravstvena kriza i kultura
Iz Glavnog grada Standardu su kazali da su sa pažnjom posvećeni kulturnoj ponudi i kvalitetu programa, zbog čega je bio pravi izazov prilagoditi potreban nivo onome što je epidemiološka situacija.
”Pa ipak, cijenili smo da je zdravlje prioritet, pa se u periodu zabrane održavanja programa posvetili unapređenju stanja objekata javnih ustanova kulture. Tako je naš grad nakon više godina dobio rekonstruisanu Kuslevovu kuću, Kuću Rista Stijovića, Kuću Stojanovića, Galeriju Art; rekonstruisan je galerijski prostor Muzeja i galerija, radovi na izgradnji Gradskog pozorišta su u završnoj fazi. Realizovali smo Prvi internet regionalni festival za djecu i koristili sve društvene platforme za plasiranje kulturnog sadržaja”, kazali su.
Programi su se dalje prilagođavali propisanim mjerama, pa su se svi sa radošću vratili redovnim programima.
”Ovog proljeća i ljeta naša umjetnička dešavanja su popunjena do posljednjeg mjesta, što pokazuje da sa željom čekamo povratak normalnim životnim okolnostima. Novim programom potrudili smo se da ponuda bude još sadržajnija, pa nas smo prije nekoliko dana imali svjetsku senzaciju, hor Perpetuum Jazzile na Trgu nezavisnosti, a tek nam slijede nova iznenađenja”, naveli su oni u odgovoru.
Realizovan nikad veći broj projekata
Uprkos izuzetno teškom zdravstvenom, ekonomskom i političkom ambijentu, Glavni grad je postigao izuzetne rezultate, sa uvećanim budžetom koji u najvećoj mjeri čine kapitalni projekti.
”Zahvaljujući tome, mi smo uvećali plate zapošljenima sa najnižim koeficijentima, osavremenili uslove za rad i opremu i realizovali nikada veći broj projekata, o čemu najbolje govore utisci naših sugrađana, ali i posjetilaca. Pripremamo nove projekte koji nastavljaju da mijenjaju lice naše Podgorice i čine je gradom u kojem je ugodno živjeti. Zato nastavljamo dalje, uz želju da naš rad prati dobro zdravlje naših sugrađana”, zaključili su iz Glavnog grada za Standard.
Za svaku pohvalu je sto radi mladi gradonacelnik (investicije) u veoma teskom periodu! Ali se normalnom postavlja pitanje sto du radili Migo i Mugi s €€€€€€ u doba blagostanja. Kud su tada isle pare iz gradskog budzeta???